Koliko puta ste i čuli i pomislili da biste se trebali početi zdravo hraniti? Iako nas zdrava prehrana najviše podsjeća na mršavljenje, ona se prije svega odnosi na zdravlje. Prehrana i zdravlje su dokazano povezani. Pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika i preduvjet za normalno funkcioniranje organizma.
Zdrava prehrana je ona prehrana koja našem tijelu osigurava dovoljnu količinu kalorija, vitamina, minerala i tekućine, bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kako bi organizam na taj način imao potrebu za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima.
Među svim tim sastojcima kriju se i oni dobri za tijelo i oni loši. Ono što mi moramo znati je prepoznati koji su koji.
Osim vrste hrane koju jedemo, na naše tijelo utječe i količina koju unosimo. Doziranje je važan dio zdrave prehrane.
Svako nekontrolirano, prekomjerno ili nedostatno unošenje hrane u organizam, kao i unošenje hrane koja s obzirom na nutritivni sastav ne udovoljava potrebama pojedinca, znatno ugrožava njegovo zdravlje. Činjenica je da prekomjerno uzimanje hrane izaziva pretilost, koja je preduvjet za nastajanje niza bolesti u kasnijoj životnoj dobi.
Ipak najvažnije je kod obroka njegova nutricionistička vrijednost.
Potrebno je konzumirati nutricionistički vrijedne namirnice iz svih skupina hrane i to u preporučenim količinama. Da bi se hrana koju jedemo smatrala zdravom, mora zadovoljavati neke kriterije:
- namirnice moraju biti adekvatno pripremljene, jer i način pripreme uvelike utječe na očuvanje njihovih nutritivnih vrijednosti
- obroci moraju biti preporučenih količina
- obroci se moraju rasporediti kroz dan i jesti približno u isto vrijeme
- hrana se mora jesti na isparavah način – mora biti dobro prožvakana, ne prebrzo pojedena
- hrana mora biti ispravna (nepokvarena, preporučeno skladištena)
Glavni sastojci hrane i njihova uloga :
Bjelančevine su potrebne su za izgradnju i održavanje mišića, krvi, kože, kosti i ostalih tkiva i organa tijela. Najbolji i najkompletniji izvori su meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te soja.
Ugljikohidrati i masti osiguravaju energiju, neke vrste masti se koriste za izgradnju pojedinih tkiva i iskorištavanje vitamina. Višak se odlaže u tijelu u obliku masti.
Vitamini i minerali su neophodni za pravilan rad organizma i održavanje zdravlja. Sudjeluju u izgradnji tkiva i organa – kalcija i fosfor u zubima i kostima, a željezo u krvnim stanicama
Voda čini 60 – 70% ukupne tjelesne mase. Neke od najvažnijih funkcija vode su popunjavanje volumena krvi i hlađenje tijela, svi biokemijski procesi u tijelu se događaju u vodenoj otopini.
Koje namirnice uključuje pravilna prehrana?
1. Cjelovite žitarice kao npr. ječam, zob, proso i smeđa riža su najbolji izvori ugljikohidrata. One osim škroba sadrže i važne mikronutrijente i vlakna koja su neophodna za normalan rad crijeva. Tijelo ih sporije probavlja pa djeluju povoljno na razinu šećera u krvi.
2. Voće i povrće osiguravaju nam nužne nutrijente poput vitamina i minerala, te sadrže mnoge druge komponente koje se povezuju sa zdravom prehranom. Svi bi trebali težiti povećanju udjela povrća i voća u prehrani, jer su bogati vodom i mogu vam pomoći kontrolirati unos kalorija..
3. Mlijeko i mliječni proizvodi smatraju se nezaobilaznom budući da predstavlja izvor bitnih bjelančevina, te ostalih minerala i vitamina. Birajte proizvode koji imaju manji udio masnoća. Koncentrirajte se na tri porcije dnevno.
4. Meso, riba i njihove alternativne namirnice poput graha i leće, sadrže proteine koji su nužni za rast i oporavak. Hrana bogata proteinima, posebno meso, također je bogat izvor željeza, selena, cinka i vitamina B.
5. Orašasti plodovi, sjemenke i mahunarke subogat izvor bjelančevina, vitamina, minerala i vlakana. Orašasti plodovi kao npr. orasi, bademi i pistacije sadrže i zdrave masnoće.
„Priroda je jedina knjiga koja na svim listovima nudi mnogo sadržaja. Zagledajte se duboko, duboko u prirodu i tada ćete sve bolje razumjeti. Ako slijedimo prirodu kao vođu nikad nećemo zalutati. Čovjek je ovladao prirodom prije no što je naučio vladati samim sobom ali treba biti svjestan da on pripada prirodi, a ne priroda njemu i da prirodu nismo naslijedili od naših predaka, nego smo je posudili od naših unuka. Zemlja nam je svima majka, ona nas sve hrani i kroz svoja usta mi srastemo s onim što nam ona pruža.“
Izvor: Herba Croatica
