Visoki krvni tlak (hipertenzija) je, općenito stanje bez simptoma pri kojem nenormalno visoki tlak u arterijama povećava rizik nastanka problema kao što su moždani udar, aneurizma, zatajenje srca, srčani udar i oštećenje bubrega.

Za većinu ljudi riječ hipertenzija znači pretjeranu napetost, nervozu ili stres.

U medicinskom smislu pojam hipertenzija označava stanje povišenog krvnog tlaka bez obzira na uzrok.

Što više krvi srce pumpa i što su arterije uže, to je krvni tlak viši.

Krvni tlak određuju:

• količina krvi koju srce pumpa (sistolički tlak, viša vrijednost),
• količina otpora protoku krvi u arterijama (dijastolički tlak, niža vrijednost).

Gornja vrijednost predstavlja trenutak kada se srce stisne (sistola); dok se donja vrijednost javlja za vrijeme odmora (relaksacije) srca između dva udarca (dijastola).

Određeno da se visokim krvnim tlakom smatra vrijednost sistoličkog tlaka u mirovanju od 140 mm Hg ili više, a dijastoličkog tlaka u mirovanju od 90 mm Hg ili više.

Visoki krvni tlak može biti prisutan godinama bez ikakvih simptoma. Upravo zbog tog razloga često ga zovu “tihim ubojicom”. No, čak i bez simptoma, oštećenja krvnih žila i srca se nastavljaju, ali se mogu i detektirati.

Vrlo mali broj ljudi sa visokim tlakom može imati glavobolje, krvarenje iz nosa ili otežano disanje. Ti pokazatelji i simptomi nisu specifični i obično se ne pojavljuju sve do trenutka kad visoki krvni tlak postane opasan po život.

Dakle, jedini način da saznate imate li visoki krvni tlak jest da ga izmjerite.

Jedno mjerenje ne znači i nužno da imate povišeni krvni tlak. Mnoge stvari tijekom dana mogu utjecati na tlak. Zbog toga se tlak mora pratiti kroz određeno vremensko razdoblje kako bi ustanovio da li je zaista povišen.

Točni uzroci visokog krvnog tlaka nisu poznati, ali faktori koji mogu utjecati na njega jesu:

• pušenje
• višak kilograma ili pretilost
• manjak tjelesne aktivnosti
• previše soli u prehrani
• pretjerana konzumacija alkohola (više od 1 ili 2 pića dnevno)
• stres
• starija životna dob
• genetika
• obiteljska povijest visokog tlaka
• kronična bolest bubrega
• poremećaji adrenalne ili štitne žlijezde
• apneja za vrijeme spavanja

Razlikujemo primarnu i sekundarnu hipertenziju.

Primarna se naziva još i esencijalna hipertenzija. Razvija se s vremenom i bez jasnog uzorka. Većina ljudi ima ovu vrstu hipertenzije.

Pretpostavlja se da nastaje zbog kombinacije uzročnika kao što su: geni, fizičke promjene u tijelu (zbog dobi ili bolesti), nedostatak tjelovježbe i loša prehrana.

Sekundarna hipertenzija se često dogodi brzo i može postati opasnija od primarne. Najčešći uzroci su : bolesti bubrega, opstruktivna apneja kod spavanja, problemi sa štitnjačom, urođene srčane mane, nuspojave određenih lijekova (npr. pilule za kontracepciju), zloporaba opojnih droga, pretjerana ili kronična konzumacija alkohola, problemi sa adrenalnom žlijezdom, određene vrste tumora žlijezda..

Liječenje ovisi o različitim faktorima koje treba uzeti u obzir. Najvažnije je znati koju vrstu hipertenzije imate i njezine uzročnike.

Ako vam je liječnik dijagnosticirao primarnu hipertenziju, vrlo ćete vjerojatno morati promijeniti način života:

• smanjena količina soli u hrani
• zdravija prehrana općenito
• smanjeno konzumiranje alkohola
• smanjeno konzumiranje kofeinskih napitaka
• mršavljenje, ako ste pretili
• redovita tjelovježba
• prestanak pušenja
• minimalno 6 sati sna svake noći

Ako to nije dovoljno, moguće je da će vam liječnik prepisati lijekove za snižavanje tlaka.

Ako je u pitanju sekundarna hipertenzija, moguće je da će vas liječnik uputiti specijalistu. Nakon dijagnostike i dobivanja stručnog mišljenja, moći će se daleko učinkovitije napraviti plan liječenja i životnih promjena koje ćete morati uvesti, jer liječenje sekundarne hipertenzije ovisi o uzroku koji je izazvao visoki krvni tlak.

Foto: Pixabay