Limfomi su zloćudne bolesti limfocita, od kojih u Hrvatskoj godišnje oboli oko 670 osoba, dok se u svijetu svakodnevno dijagnosticira skoro 1000 novooboljelih.

Svake godine 15. rujna posvećen je podizanju svijesti o limfomu u smislu prepoznavanja simptoma, rane dijagnoze i liječenja. Cilj obilježavanja Svjetskog dana limfoma je podići svjesnost o ovoj skupini bolesti u općoj populaciji, kao i u zdravstvenoj zajednici, kroz aktivnosti koje se provode u cijelom svijetu. Ujedno taj dan pruža zajedničku priliku liječnicima, medicinskim sestrama, udrugama bolesnika, bolesnicima i njihovim obiteljima da ujedine snage u zajedničkoj akciji informiranja javnosti o limfomima, znakovima i simptomima bolesti i načinu na koji ta bolest utječe na živote tisuća ljudi u našem okruženju.

Limfom je najčešći oblik raka limfnog tkiva, koje ima veliku ulogu u zaštiti od infekcija, jer je sastavni dio obrambenog sustava organizma. Spada u deset najčešćih vrsta zloćudnih bolesti, a njegova učestalost je stalno u porastu. Ne postoje programi ranog otkrivanja ove bolesti, zato je jedini način za rano otkrivanje limfoma edukacija i informiranje javnosti o limfomu kao oboljenju o kojem se malo zna. To je bolest srodna leukemiji, a također nastaje zloćudnom promjenom limfocita, i njihovim nekontroliranim množenjem.

Limfomi su zloćudne bolesti limfocita. Limfom se može razvijati polako ili može biti agresivan. . Dijele se na dvije velike skupine: Hodgkinova bolest i non-Hodgkinovi limfomi ili limfocitni limfomi.

Hodgkinov limfom (HL) uglavnom zahvaća limfne žlijezde. U početku se razvija sporo i uglavnom dobro odgovara na terapiju. Prvi simptom obično je povećanje limfnih žlijezda, često vrata. Najčešće se javlja kod mlađih odraslih osoba. Liječenje se može sastojati od operacije, zračenja ili kemoterapije.

Ne-Hodgkinov (NHL) limfom podrazumijeva zloćudnu promjenu limfnih stanica koje su emigrirale izvan koštane srži i nalaze se u limfnom tkivu, odnosno ili u limfnim žlijezdama ili u bilo kojem mekom tkivu tijela. Uglavnom se javljaju kod mladih odraslih osoba, ali rizik nastanka NHL raste s dobi.

Najčešći simptomi su:

• bezbolna oteklina u području vrata, pazuha ili prepone,
• noćno znojenje,
• neobjašnjiva groznica,
• gubitak težine i umor,
• kašalj i zadihanost,
• svrab po cijelom tijelu.

Otekline povezane s non-Hodgkinovim limfomom također se manifestiraju u drugim dijelovima tijela, npr. trbuh, živčani sustav i koža. Jedina metoda za preciznu dijagnozu limfoma je biopsija povećanih limfnih čvorova.

Veoma je važno simptome ovog oboljenja prepoznati na vrijeme. Ranim postavljanjem dijagnoze, uz adekvatan tretman, limfom se može uspješno liječiti. Uzrok nastanka limfoma nije otkriven, no čimbenici koji povećavaju rizik nastanka su: oslabljeni imunološki sustav (zbog nasljednih poremećaja ili djelovanja imunosupresivnih lijekova nakon transplantacije organa), neke infekcije (virusima HIV i EBV) te izloženost onečišćenju u okolišu (npr. pesticidima).

Na svijetu više od dva milijuna ljudi boluje od limfoma, a procjenjuje se da se više od 1000 oboljelih dijagnosticira svakodnevno. U Hrvatskoj od NHL-a godišnje oboli oko 450, a od HL-a oko 120 osoba. Dijagnoza se postavlja temeljem fizikalnog pregleda, krvnih pretraga, rendgenske snimke i biopsije. Za prognozu i način liječenja važno je odrediti stadij bolesti, koji se dijeli na stupnjeve od I (ograničen na pojedinačni limfni čvor) do IV (proširen u okolna tkiva). Vrstu liječenja određuje specijalist hematolog ovisno o tipu bolesti, stadiju te dobi i općem stanju bolesnika. Velik dio limfoma danas je izlječiv. Najčešće liječenje podrazumijeva kemoterapiju i presađivanje matičnih stanica, no svoje mjesto ponekad imaju i imunoterapija, zračenje i, vrlo rijetko, kirurško liječenje.

Podizanje svijesti o limfomima omogućiti će bolje prepoznavanje znakova i simptoma bolesti, što će dovesti do ranijeg dijagnosticiranja i pravovremenog liječenja, veće dostupnosti informacija, kao i primjene programa potpore bolesniku i obitelji.

Hrvatska udruga leukemija i limfomi (www.hull.hr) okuplja oboljele od leukemije, limfoma i ostalih hematoloških bolesti te:

• Organizira liječenje bolesnika koji boluju od leukemije, limfoma i srodnih bolesti.
• Prikuplja donacije te razvija i provodi programe pomoći bolesnicima koji boluju od leukemije, limfoma i srodnih bolesti.
• Potiče nove metode liječenja te organizira stručnu i financijsku pomoć za te programe.
• Podupire programe pomoći bolesnicima i njihovim obiteljima.
• Podupire istraživački rad na području etiologije, terapije i liječenja leukemije, limfoma i srodnih hematoloških bolesti.
• Razvija programe nesrodne transplatacije koštane srži u Republici Hrvatskoj.
• Organizira seminare i savjetovanja te distribuira informacije s tih skupova zdravstvenim i znanstvenim ustanovama.

IZVOR: https://www.stampar.hr/, https://www.hzjz.hr/,

SLIKE: www.adiva.hr