Imate osjećaj da se sve oko vas budi – osim vas? Što učiniti na ulasku u godišnje doba u kojem se priroda oporavlja od duge i hladne zime?
U proljeće se priroda, ali i naše tijelo bude iz zimskog sna. Nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih smo unosili pretežito masnu, tešku i slatku hranu, prvi topliji dani nas često zateknu nespremnima. Smanjeni unos svježeg voća i povrća te smanjena tjelesna aktivnost uzrokuju pojavnost simptoma koji na prijelazu hladne zime u toplije proljeće još više dolaze do izražaja. Umor, bezvoljnost, razdražljivost, malaksalost i pospanost samo su neki od znakova da vam je imunitet narušen. Kako bi naše tijelo što bezbolnije prešlo iz jednog godišnjeg doba u drugo, izuzetno je važno osigurati našem imunosnom sustavu dobru nutritivnu potporu.
Proljeće je ujedno i najbolje vrijeme za poticanje životne energije, nove početke i pobjede, a za sve spomenuto potreban nam je snažan imunosni sustav. Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, kvalitetnim izvorima proteina i obiljem tekućine otvorit će put našoj energiji i osnažiti imunosni sustav.
Što je proljetni umor?
Od sredine ožujka do sredine travnja, pa i dulje, mnogi se građani osjećaju umornije i bezvoljnije nego inače. Iako su dani dulji, vrijeme ljepše, a priroda zelenija, neki se ne uspijevaju riješiti umora i uklopiti se u sve veću živost koja ih okružuje. Ako vas ovo godišnje doba ne osnažuje, moguće je da patite od proljetnog umora. Najviše tegoba imaju stariji ljudi, zatim oni s kroničnim srčano-žilnim smetnjama i oni koji se bave mentalnim radom.
Postoji nekoliko teorija o uzroku tog poremećaja koji se javlja na prijelazu zime u proljeće, a jedna teorija tvrdi da proljetni umor – uopće ne postoji!
Međutim radi se o prolaznom poremećaju raspoloženja koji nastaje zbog nemogućnosti organizma da se prilagodi promjenama u prirodi kao što su nagli porast temperature, promjena tlaka zraka, te veća izloženost suncu. To su samo neki od razloga zbog kojih proljetni umor više pogađa ljude sa sjedilačkim načinom života, hrane se jednolično, provode malo vremena na svježem zraku i inače su skloni meteoropatskim tegobama.
Osim proljetnog umora, s toplijim vremenom stižu i prve alergije. Javljaju se tipični simptomi kao što su curenje nosa, kihanje ili suzenje očiju najčešći pokazatelji alergijskih reakcija. Kao i kod drugih vrsta alergije, najučinkovitiji način prevencije je izbjegavanje alergena. Međutim, svakodnevne obaveze to nam najčešće ne dozvoljavaju, stoga je izuzetno važno jačati imunosni sustav kako bi lakše podnijeli navedene tegobe.
STVARNA ILI UMIŠLJENA BOLJKA
Intrigantno je da je u nekim zemljama proljetni umor prisutniji nego u drugima. Razlike postoje i među narodima koji nastanjuju sličan klimatski pojas. Nijemci poznaju ovaj poremećaj pod nazivom Frühjahrsmüdigkeit, za Talijane ona je stancheza primaverile, za Čehe jarni unava, a za Kineze čun kun (u doslovnom prijevodu – proljetna pospanost).
S druge strane, Anglosaksonci tvrde da im je ta boljka gotovo nepoznata. Štoviše, čude se kontinentalnim Europljanima i zafrkavaju se na račun njihova “umora”, pripisujući ga predrasudi nastaloj pod utjecajem nekoga davnog liječnika, koji je bio u zabludi u vezi s postojanjem tog sindroma.
Ta skeptična teorija ne objašnjava rasprostranjenost boljke u srednjoj Europi i u Kini, budući da između tih tako udaljenih sredina ne postoje kontakti preko kojih bi se prenosile medicinske predrasude. Moguće je da sugestija igra izvjesnu ulogu, ali i da ostatak simptoma proljetnog umora ipak potječe od – proljeća!
Hrana, sunce i san
Najvažniji je korak u borbi protiv proljetnog umora pravilna prehrana, kojom ćemo unijeti sve makronutrijente i mikronutrijente u naš organizam. Hrana mora biti raznovrsna, a voće i povrće mora se jesti svaki dan. Tako možemo biti sigurni da smo unijeli dovoljne količine vitamina C, željeza, magnezija i ostalih vitamina i minerala. Ne smije se zaboraviti ni na dovoljnu količinu vode jer je adekvatna hidracija jako važna za sve organe i organske sustave.
Na poboljšanje raspoloženja i smanjenje pospanosti možemo djelovati i boravkom vani, u prirodi, izvan zatvorenog prostora, tako da izložimo tijelo dnevnoj svjetlosti. U novije vrijeme sve se više govori o utjecaju hormona melatonina, koji izlučuje epifiza, žlijezda u mozgu (pinealna žlijezda), a čije je izlučivanje povezano s ciklusom svjetlo-tama. Poznato je da sunce, boravak u prirodi i tjelesna aktivnost pozitivno utječu na zdravlje i raspoloženje. Melatonin se počinje pojačano lučiti navečer i njegova razina povišena je tijekom cijele noći.
Organizam smanjuje lučenje melatonina s prvim zrakama sunca i tako tijelo dobiva signal da je vrijeme za buđenje. Da bismo bili zdravi i odmorni, melatonin se mora izlučivati u svom ritmu, a navečer ćemo bolje zaspati i imati mirniji san ako tijekom dana boravimo na prirodnoj svjetlosti.
Osim navedenog, vrlo je važno provoditi tzv. higijenu sna. Potrebno je otići na spavanje ranije nego obično, a ujutro, nakon buđenja odmah ustati. Umor i klonulost bit će povećani ako dan ne počnemo aktivno odmah nakon buđenja. Korisno je izbjegavati naporne ili stresne aktivnosti prije odlaska na počinak.
Ako ste zimi bili manje tjelesno aktivni, proljeće je pravo vrijeme za povećanje tjelesne aktivnosti: šetnje, trčanje, vožnja biciklom – sve ima pozitivan učinak na tijelo i duh. Budi se priroda, probudite se i vi!
Izvor: https://vitamini.hr/, https://www.mojevrijeme.hr/, https://www.vasezdravlje.com/
