Svaka hrana posjeduje određena farmakološka svojstva, što u prijevodu znači da pojedine namirnice mogu poboljšati ili pogoršati tijek određenih bolesti ili zdravstvenih stanja. Zbog tog je razloga nužno u svakodnevnoj prehrani pravilno odabrati namirnice.

Pravilan način ishrane kod dijabetesa

Važno je znati što jesti, ali ponekad je važnije znati kako i kada jesti. Kako biste omogućili organizmu da konzumirane namirnice iskoristi na najbolji i neškodljivi način treba poštivati nekoliko pravila:

1. Prehranu rasporedite u pet manjih obroka dnevno.
2. Ne preskačite doručak.
3. Objedujte svaki dan u isto vrijeme.
4. Izbjegavajte objedovati u neprovjerenim restoranima; važno je da uvijek imate kontrolu nad namirnicama koje konzumirate.
5. Svaki dan pojedite barem 5 jedinica voća i povrća.
6. Izbjegavajte meso, posebno prženo i pečeno.
7. Pijte mnogo vode.
8. Ne koristite duhanske proizvode i alkohol.
9. Izbjegavajte slatkiše i grickalice svih vrsta.

ŠTO JESTI?

Od različitih vrsta masti dijabetičarima se preporučuje unositi jednostruko (maslinovo ulje, orašasti plodovi) i višestruko nezasićene masne kiseline (omega-3 iz plave ribe i sjemenki sezama), a unos zasićenih masnih kiselina treba ograničiti na manje od 7 % ukupnog dnevnog unosa zbog njihova štetnog djelovanja na kardiovaskularni sustav.

Unos trans-masnih kiselina iz hidrogeniranih biljnih ulja (i svih namirnica koje ih sadrže, poput vafla, keksa, lisnatog tijesta i sličnih proizvoda) treba u potpunosti ograničiti.

Kod unosa bjelančevina prednost bi trebalo dati bjelančevinama biljnog podrijetla i to onima iz ribe i mesa peradi.

Brojna istraživanja ukazala su na blagotvoran učinak mediteranske prehrane u prevenciji i potpornoj terapiji dijabetesa. Usporedbom prehrane siromašne mastima (kakvu preporučuje American Heart Association) i mediteranske prehrane pokazalo se da je mediteranska prehrana znatno uspješnija u kontroli razine glukoze u krvi kod pretilih osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2. Također, mediteranska prehrana dovodi do većeg gubitka tjelesne mase od prehrane siromašne mastima.

• Badem
• Bijelo meso
• Bjelanjak
• Brokula
• Bučino ulje
• Cimet
• Integralne žitarice
• Ječmena kava

• Kopriva
• Kupusnjače
• Lisnato zeleno povrće
• Luk
• Maslinovo ulje
• Mineralna voda obogaćena magnezijem
• Peršin
• Plava riba

• Probiotici
• Ružmarin
• Sezamovo ulje
• Sjemenke
• Špinat
• Svježi kravlji sir
• Začini
• Zeleni čaj

• Alkohol
• Čokolada
• Crveno meso
• Grickalice
• Grožđe
• Kukuruzno ulje
• Loj i mast
• Maslac

• Palenta
• Šećer
• Slatkiši
• Smokva
• Sol
• Suhomesnati proizvodi
• Tjestenina
• Zaslađeni gazirani napici

IZVOR: Prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije

Foto: Pixabay