Svaka hrana posjeduje određena farmakološka svojstva, što u prijevodu znači da pojedine namirnice mogu poboljšati ili pogoršati tijek određenih bolesti ili zdravstvenih stanja. Zbog tog je razloga nužno u svakodnevnoj prehrani pravilno odabrati namirnice.
Pravilan način ishrane kod dijabetesa
Važno je znati što jesti, ali ponekad je važnije znati kako i kada jesti. Kako biste omogućili organizmu da konzumirane namirnice iskoristi na najbolji i neškodljivi način treba poštivati nekoliko pravila:
- Prehranu rasporedite u pet manjih obroka dnevno.
- Ne preskačite doručak.
- Objedujte svaki dan u isto vrijeme.
- Izbjegavajte objedovati u neprovjerenim restoranima; važno je da uvijek imate kontrolu nad namirnicama koje konzumirate.
- Svaki dan pojedite barem 5 jedinica voća i povrća.
- Izbjegavajte meso, posebno prženo i pečeno.
- Pijte mnogo vode.
- Ne koristite duhanske proizvode i alkohol.
- Izbjegavajte slatkiše i grickalice svih vrsta.
ŠTO JESTI?
Od različitih vrsta masti dijabetičarima se preporučuje unositi jednostruko (maslinovo ulje, orašasti plodovi) i višestruko nezasićene masne kiseline (omega-3 iz plave ribe i sjemenki sezama), a unos zasićenih masnih kiselina treba ograničiti na manje od 7 % ukupnog dnevnog unosa zbog njihova štetnog djelovanja na kardiovaskularni sustav.
Unos trans-masnih kiselina iz hidrogeniranih biljnih ulja (i svih namirnica koje ih sadrže, poput vafla, keksa, lisnatog tijesta i sličnih proizvoda) treba u potpunosti ograničiti.
Kod unosa bjelančevina prednost bi trebalo dati bjelančevinama biljnog podrijetla i to onima iz ribe i mesa peradi.
Brojna istraživanja ukazala su na blagotvoran učinak mediteranske prehrane u prevenciji i potpornoj terapiji dijabetesa. Usporedbom prehrane siromašne mastima (kakvu preporučuje American Heart Association) i mediteranske prehrane pokazalo se da je mediteranska prehrana znatno uspješnija u kontroli razine glukoze u krvi kod pretilih osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2. Također, mediteranska prehrana dovodi do većeg gubitka tjelesne mase od prehrane siromašne mastima.
- Badem
- Bijelo meso
- Bjelanjak
- Brokula
- Bučino ulje
- Cimet
- Integralne žitarice
- Ječmena kava
- Kopriva
- Kupusnjače
- Lisnato zeleno povrće
- Luk
- Maslinovo ulje
- Mineralna voda obogaćena magnezijem
- Peršin
- Plava riba
IZVOR: Prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije
Foto: Pixabay
