Nizak krvni tlak podrazumijeva očitanje sistoličkog ili “gornjeg” krvnog tlaka ispod 90 mmHg i očitanje dijastoličkog ili “donjeg“ krvnog tlaka ispod 60 mmHg. Iako granične vrijednosti za hipotenziju nisu jasno definirane kako kod hipertenzije, smatra se da je svaki tlak ispod 90 mmHg/60 mm Hg hipotenzija.
Hipotenzija nije opasna poput visokog tlaka, ali može biti jako neugodana. Kaže se da niskotlakaši žive dugo i loše. Hipotenzije može imati mnoštvo uzoraka- od onih koji ugrožavaju život do kroničnih stanja bez ikakvih simptoma. Postoje primarni oblici hipotenzije, kod kojih se ne može utvrditi jasan uzrok, te sekundarni oblici, kod kojih je on jasan. Također, postoji akutno nastala te kronična, dugotrajna hipotenzija.
Liječi se prvenstveno sam uzrok hipotenzije, a u nedostatku istog, liječenje je najčešće vezano za promjenu životnih navika i rjeđe upotrebu lijekova. Hipotenziji su sklonije starije osobe te je ona jedan od najčešćih uzroka padova koji mogu uzrokovati brojne komplikacije.
Simptomi niskog tlaka uključuju: slabost, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavicu, otežanu sposobnost koncentriranja, pomućenje vida, mučninu i povraćanje, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ. Mnogi ljudi podnose nizak tlak bez većih tegoba. Ako imamo uobičajeno niske vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka, a dobro se osjećamo, dovoljne su povremene liječničke kontrole. Ako su simptomi hipotenzije učestali i naglašeni, moramo se obratiti liječniku da bismo povisili kvalitetu života, a i zbog toga što se iza niskog tlaka možda krije ozbiljno stanje.
Medicina poznaje nekoliko tipova hipotenzije.
Postprandijalna hipotenzija- pojava niskog tlaka nakon jela. Pretežno zahvaća starije, a posljedica je navale krvi u organe probavnog sustava nakon jela.
Posturalna ili ortostatska hipotenzija – pojava niskog tlaka u stojećem stavu. Najčešće se javlja prilikom ustajanja, kad zbog promjene položaja i gravitacije dio krvi odlazi u donji dio tijela. U tom se slučaju naglo zacrni pred očima i blago zavrti u glavi. Najbolje je podizati se postepeno. Češća je kod starijih ljudi i od nje pati petina starijih od 65 godina.
Hipovolemijski šok je najozbiljniji oblik hipotenzije. To je nagli i intenzivan pad tlaka, zbog čega tkiva ostaju bez dovoljno kisika. Nastaje zbog obilna krvarenja, anafilaktičkog šoka ili trovanja krvi. Zahtijeva neodgodivu liječničku intervenciju radi očuvanja života.
Liječenje niskog krvnog tlaka
Nizak krvni tlak rijetko zahtjeva liječenje. Najčešće uzrokuje samo blage simptome, kao što su kratke epizode vrtoglavice tijekom stajanja. Ako imate simptome, najprikladnije liječenje ovisi o uzroku, a liječnici obično pokušavaju riješiti primarni zdravstveni problem – dehidraciju, zatajenje srca, dijabetes, hipertireoza – a ne samo nizak krvni tlak.
Kada je niski tlak uzrokovan lijekovima, liječenje obično uključuje promjenu doze lijeka ili njegov potpun prestanak korištenja. Ako nije jasno što uzrokuje nizak krvni tlak ili učinkovit tretman ne postoji, cilj je povisiti krvni tlak te ublažiti znakove i simptome.
Ako je uzrok hipotenzije nejasan ili ne postoji specifična terapija, za povećanje vrijednosti tlaka i ublažavanje tegoba preporuča se svakodnevno uzimanje više vode, čajeva i sokova. Da bismo potakli organizam na pijenje, treba jesti slaniju hranu, te češće pregledavati srce zbog mogućih neželjenih učinaka povećanog unosa soli. Izbjegavati obilna jela, bogata ugljikohidratima; jesti više manjih, raznovrsnih obroka, u prehranu uvesti više voća i povrća, proizvode od integralnog brašna, ribu, piletinu i puretinu. Protiv niskog tlaka primjenjuje se i nekoliko lijekova. Fludrokortizon povećava volumen krvi i tlak, a midodrin je namijenjen ublažavanju posturalne hipotenzije.
Kod niskog tlaka preporuča se redovita tjelovježba radi bolje cirkulacije. Korisne su i šetnja, plivanje, vožnja biciklom i druge aerobne vježbe. Treba izbjegavati vježbe s naglim promjenama položaja tijela i one u kojima je glava ispod razine srca.
SLIKE: pixabay.com
