Meniereova bolest, morbus Meniere (MM) ili hidrops labirinta je poremećaj unutarnjeg uha koji uzrokuje spontane epizode vrtoglavice praćene fluktuirajućim (promjenjivim) gubitkom sluha, zujanje u uhu (tinitus), a ponekad i osjećaj punoće i pritiska u uhu praćen mučninom ili povraćanjem. U mnogim slučajevima ova bolest pogađa samo jedno uho. Nagluhost je promjenjiva, ali s vremenom napreduje.

Iako se Menierova bolest smatra kroničnim stanjem, razne strategije liječenja mogu pomoći u ublažavanju simptoma i bolesti koja može dugoročno utjecati na vaš život.

Uzrok Menierove bolesti

Menierova bolest se u prosjeku javlja u 15 osoba na 100.000 stanovnika. Najčešće se pojavljuje u dobi između 32. i 50. godine života. Manifestacija na oba uha prisutna je u 10% svih slučajeva. 

Uzroci Menierove bolesti mogu biti povećanje endolimfnog tlaka (tekućine) u labirintu uha te napuhavanje Reisnerove opne (granica između vanjskog i srednjeg uha). Nakupljanje tekućine nastaje zbog pretjeranog stvaranja i nedovoljne resorpcije endolimfe, kao i zbog poremećaja osmotske ravnoteže.

Znanstvenici su nabrojali niz potencijalnih uzroka ili okidača Menierove bolesti, uključujući:

 autoimune bolesti,

 poremećaj autonomnog živčanog sustava,

 poremećaj sastava elektrolita i metabolizma vode, 

 ateroskleroza  i druge promjene krvnih žila,

 alergije unutarnjeg uha (često alergeni hrane),

 psihogeni uzroci (stres),

 genetska predispozicija,

 smetnje otjecanja endolimfe i njena smanjena resorpcija

 ozljeda glave.

Simptomi Menierove bolesti

Bolest počinje naglo, bez očita uzroka, vrtoglavicom, šumom i nagluhošću na jednoj strani. Postoje znakovi poremećaja ravnoteže: bolesnik pada na bolesnu stranu (ataksija), predmeti se okreću prema bolesnoj strani (vrtoglavica), titranje očnih jabučica (nistagmus) na zdravu stranu, mučnina i povraćanje, bljedoća, znojenje te znakovi slušnog oštećenja: šum i nagluhost.
Napadaj traje obično pola do dva sata, a nakon toga šum slabi ili nestaje, nagluhost također, prestaje povraćanje i vrtoglavica, a može ostati lagana nesigurnost uz zanošenje na bolesnu stranu.

Ako se bolest ne liječi, a često i pored liječenja, nakon neodređenog perioda od nekoliko dana do nekoliko mjeseci ili više slijedi novi napadaj sličan prvome. Zatim slijede napadaji u istim ili, češće, kraćim vremenskim periodima. Ponekad može biti i nekoliko napadaja dnevno. Svaki napadaj oštećuje periferne strukture uha pa je nagluhost sve izraženija, a osjetljivost organa za ravnotežu sve slabija.
U takvom stanju mozak kompenzira oštećenje na periferiji pa u uznapredovanoj bolesti slabe i simptomi. Tako bolest može i sama prestati, a ostaje zamjedbena (perceptivna) nagluhost koja se može otkriti dijagnostičkim pretragama (audiogram).

Dijagnoza Menierove bolesti

Dijagnoza za Menierovu bolest se postavlja klinički, na temelju tipičnih simptoma i znakova bolesti te specifičnih testova koji upućuju na bolest.  Dijagnostički testovi i metode kojima ćete morati pristupiti su sljedeći: 

 kompletan otorinolaringološki pregled, neurološki pregled, fizijatrijski i imunološki pregled, 

 magnetska rezonanca, 

 CT (kompjuterizirana tomografija), 

 testovi ravnoteže, 

 glicerolski test, 

 audiogram.

U povijesti bolesti je tipičan trijas vrtoglavice, šuma i nagluhosti koji se javlja u periodičkim napadajima. U Rombergovu pokusu (hodanje po ravnoj crti zatvorenih očiju, ispruženih ruku) bolesnik pada na bolesnu stranu. U pokusu ispruženih ruku ruke skreću u bolesnu stranu. U pokusu hodanja bolesnik pada na bolesnu stranu. Prag sluha je podignut na bolesnoj strani. Otoskopski je nalaz uredan. Smetnje su manje kad bolesnik leži i to na zdravoj strani, ako ima otvorene oči i ako je u mraku u tišini.
Za dokazivanje hidropsa labirinta najvažnija su kolebanja praga sluha u niskim frekvencijama koja iznose 20 do 60 dB te slušna preosjetljivost (rekritman).
Pretrage sustava ravnoteže pokazuju treperenje očnih jabučica (nistagmus) na zdravu stranu i lagano smanjenje osjetljivosti na bolesnoj strani (periferno oštećenje).

Liječenje Menierove bolesti

Ne postoji lijek za Menierovu bolest, ali postoje metode koje vam mogu pomoći u ublažavanju neugodnih simptoma.

Ako je utvrđen uzrok bolesti, liječi se osnovna bolest ili poremećaj te uzimaju lijekovi koji sprječavaju nastanak hidropsa labirinta. Ako uzrok nije pronađen, ispituje se koji lijekovi bolesniku najbolje pomažu.

Istraživanja pokazuju kako većina osoba s Menierovom bolesti pozitivno reagira na liječenje, iako je dugoročni gubitak sluha teško spriječiti.

Liječnik vam može preporučiti lijekove protiv vrtoglavice i mučnine kako biste ublažili težinu napadaja i kako biste lakše kontrolirali mučninu i povraćanje.

Lijekovi koji se primjenjuju kod Menierove bolesti:
– lijekovi s hipotoničnim osmotskim djelovanjem (ureja, manitol, glicerol)
– diuretici (lijekovi koji pospješuju izmokravanje)
– vazodilatatori (šire krvne žile)
– antialergici
– regulatori autonomnog živčanog sustava i psihofarmaci
– antiangiopatici (lijekovi protiv poremećaja krvnih žila)
– antiedematozni lijekovi (protiv oteklina)
– polivitaminska terapija, osobito vitamina B
– hormonski lijekovi
– antivertiginozni lijekovi (protiv vrtoglavice)

Prvih deset do dvadeset dana treba davati velike doze lijeka, a zatim srednje doze mjesecima.

Potrebno je pridržavati se i nekih općih mjera: smanjenje unosa soli i tekućine u hrani, uklanjanje nikotina i kofeina (kave i čaja), reguliranje tjelesne težine, dobar san (ako je potrebno, treba uzeti tablete za spavanje), šetnje, plivanje, izbjegavanje duševnih napetosti i fizičkog opterećenja, rješavanje psihičkih i društvenih konflikata, a po potrebi promjena sredine i radnog mjesta.

Ukoliko opće mjere i lijekovi ne pomažu, može se napraviti kirurški zahvat. Vrste takvih zahvata su:
– Drenaža endolimfne vrećice- ovaj kirurški zahvat igra važnu ulogu u reguliranju razine tekućine u unutarnjem uhu. Učinkovitost je od 50 do 70% što se tiče ublažavanja vrtoglavica.

– Vestibularnu neurektomiju – uključuje presijecanje živca koji povezuje senzore ravnoteže i pokreta (vestibularni živac). Rijetko može doći do nesigurnosti u hodu i glavobolja, no vrtoglavica nestaje u 95% operiranih bolesnika.

Upute za samopomoć kod Meinierove bolesti

Ako imate Menierovu bolest svakako će vas prije prirodnog liječenja i prehrane zanimati kako trenutno olakšati nelagodu:

 ako osjetite napad vrtoglavice, lezite i pokušajte se smiriti,

 smanjite unos soli i tekućine, 

 izbjegavajte kofeinske napitke (kava i čaj), alkohol i pušenje, 

 regulirajte tjelesnu težinu,

 noću se nastojte što bolje naspavati i odmoriti, 

 izbjegavajte plivanje, vožnju, penjanje na ljestve i druge aktivnosti koje mogu dovesti do ozbiljne ozljede ako dođe do vrtoglavice. 

Pokušajte smanjiti razinu stresa u životu, pronađite hobi ili se posvetite sportu.  Uvijek u dnevnom rasporedu nastojte pronaći vremena za stvari koje vas vesele. Odlična vijest za one koji se vole opuštati u kupkama – za ublažavanje stresa u vašu kupku dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja lavande, geranije ili sandala. Možete se opustiti i uz masažu eteričnim uljem lavande i kamilice. 

Kada je u pitanju prehrana, stručnjaci savjetuju povećan unos kalorija, bjelančevina i masnoća, premda nema dokaza da takva prehrana može dovesti do izlječenja bolesti. Savjetuje se i dnevni unos vitamina C u količini od 2000 mg, 50 mg vitamina B1, B2, B6, 20 mg cinka te u dogovoru s liječnikom ostalih minerala i vitamina. 

Izbjegavajte sol jer uzrokuje zadržavanje tekućine u organizmu.

Izvor: https://krenizdravo.dnevnik.hr/, https://www.centarzdravlja.hr/

Slike: pixabay.com