Magnezij je za čovjeka životno važan mineral: potreban je za normalan rad srca, mišića i živaca, a sudjeluje i u aktivaciji više od 300 enzima koji osiguravaju nesmetan tijek brojnih metaboličkih procesa. Čvrste kosti i zubi, hormonska ravnoteža, zdrav srčano žilni i živčani sustav, te još puno toga, ovise o dostatnoj količini magnezija.
Doista je teško pretjerati u pridavanju važnosti ionima magnezija za svaki oblik života, pa i za optimalno zdravlje. Ovaj veličanstveni mineral važan je za mnoštvo vitalnih tjelesnih funkcija, a njegov manjak upleten u nastanak mnogih bolesti. Zbog njegove moći u otklanjanju ili poboljšanju zdravstvenih poremećaja, znanstvenici su mu često pripisivali čudotvornost.
Magnezij je zemnoalkalijski metal, osmi najzastupljeniji mineral u Zemljinoj kori. Ime je dobio po maloazijskom gradu Magnesia, mjestu gdje su pronađena velika nalazišta magnezijeva karbonata.
Elementarni magnezij je sjajni metal srebrno-bijele boje, koji na zraku brzo potamni zbog oksidacije površine koja stvara zaštitnu prevlaku na njoj. Relativno je mekan i plastičan. U prirodi ga ne nalazimo u elementarnom stanju, nego je raširen samo u spojevima. Zbog lake topljivosti u vodi, magnezij je treći najzastupljeniji mineral u morskoj vodi, odmah nakon natrija i klorida.
U ljudskom tijelu ima ga otprilike 57 grama, najviše u kostima i zubima (oko 60 do 65 posto ukupne količine), a gotovo sva preostala količina nalazi se u mišićnim tkivima. Samo jedan posto magnezija sadržano je u serumu, zbog čega njegov manjak nije moguće dijagnosticirati krvnim pretragama.
Magnezij spada u najviše upotrebljavane i istraživane minerale. Iako se o njemu puno toga zna, i dalje se ispituju različite terapijske indikacije i potvrđuju nove mogućnosti primjene. No, još postoji relativno velik broj zabluda koje se vežu uz magnezij i njegovo djelovanje.
- Djelotvoran je u otklanjanju grčeva u nogama
Grčevi u nogama su nehotične, lokalizirane i često vrlo bolne kontrakcije skeletnih mišića. Obično se javljaju noću i mogu trajati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Magnezij je danas temelj za otklanjanje noćnih grčeva u nogama, jer su ispitivanja potvrdila njegov učinak, prije svega kod trudnica i starije populacije, a primjenjuje se u dozi od 300 do 600 mg dnevno. Primjena magnezija smanjuje prenadraženost živčanog sustava i omogućuje normalan prijenos živčanih impulsa do mišića.
- Dodatan unos je nužan tijekom trudnoće
Različita ispitivanja pokazala su znatno smanjenje količine magnezija u organizmu za vrijeme trudnoće, čak do 30 posto u odnosu na žene koje nisu trudne. Manjak magnezija u trudnoći ima između 46 do 48 posto trudnica. Dokazano je da se s vremenom, ako se ne uzima redovito, postotak nedostatka magnezija u trudnica znatno povećava.
- Starijoj populaciji potrebne su veće doze
Osim već dobro poznate primjene magnezija protiv grčeve u nogama, postoji još nekoliko terapijskih mogućnosti njegove primjene kod starije populacije. Prije svega u prevenciji nastanka pojedinih stanja koje povezujemo sa srčanožilnim sustavom. Magnezij bi trebali redovito primjenjivati i oboljeli od šećerne bolesti, i to zbog povećane eliminacije. Njegov nedostatak pogoduje razvoju inzulinske rezistencije i smanjenom iskorištavanju glukoze u stanicama, što vodi smanjenju inzulinske osjetljivosti. Magnezij djeluje preventivno i na nastanak osteoporoze.
- Smanjuje stresne situacije
Klinička ispitivanja povezala su magnezij s patofiziologijom i liječenjem depresije, odnosno utvrdila su nisku razinu magnezija u serumu oboljelih od depresije i pogoršanje simptoma depresije. Slični rezultati dobiveni su i u ispitivanju osoba koje boluju od manije i bipolarnog poremećaja.
- Unos hranom i/ili mineralnom vodom ne zadovoljava dnevne potrebe
Ako govorimo o hrani bogatoj magnezijem, prije svega treba istaknuti zeleno povrće, orašaste plodove i sjemenke. No, problem nastaje u procesu prerade (mljevenje, prženje, kuhanje) tijekom kojeg se gubi velika količina magnezija. S druge strane, uvriježeno je mišljenje kako je, s ciljem zadovoljenja dnevne potrebe, dostatno piti mineralnu vodu, posebice onu obogaćenu magnezijem. Obična gazirana mineralna voda sadrži malu količinu magnezija. Ona obogaćena magnezijem sadrži ga više, no treba biti na oprezu s prečestom i preobilnom konzumacijom zbog relativno velike količine natrija u toj vodi, što može djelovati štetno na organizam.
- Potreban je za pravilnu apsorpciju kalcija
Magnezij i kalcij imaju zajednički regulatorni sustav. No, međusobno su antagonisti u mnogim fiziološkim procesima, pa mogu direktno ili indirektno ometati apsorpciju jedan drugome u crijevima. Danas je omjer unesenog kalcija i magnezija značajno na strani kalcija (unesenog putem hrane) te se naglašava nužnost dodatnog unosa magnezija. Većina stručnjaka preporučuje da omjer unesenog magnezija i kalcija bude jedan prema dva. Jedna od teza je i da se kalcij u slučaju nedostatka magnezija dodatno taloži, pri čemu nastaju različiti kalcifikati u tijelu. Ako uzimate suplemente kalcija, raste vaša potreba za magnezijem, a ako pritom nedostaje odgovarajuća količina magnezija, kalcij se neće pravilno apsorbirati niti metabolizirati te će uglavnom završiti pohranjen u mekim tkivima. Magnezij je odgovoran za pretvorbu vitamina D u aktivni oblik koji dopušta apsorpciju kalcija i upravlja otpremom kalcija do čvrstih tkiva, gdje i pripada.
- Jako je važno u kojem obliku se uzima
Različiti proizvodi koji sadrže magnezij međusobno se razlikuju prema obliku i dozi samog magnezija. Važno je napomenuti da proizvođači moraju navesti količinu stvarnog, odnosno elementarnog magnezija, bez obzira na različite oblike, i na to treba obratiti posebnu pozornost. Danas se najčešće koriste magnezij-oksid, kelatirani oblik magnezija s amino kiselinom, magnezij citrat itd.
- Tijekom života postoje stanja koja zahtijevaju povećan unos
Osim gore navedenih skupina kod kojih je preporučljiva redovita primjena magnezija, postoje određene vrste lijekova s kojima treba biti na oprezu ako se primjenjuju zajedno s magnezijem. Tako primjena magnezija zajedno s bifosfonatima može smanjiti njihovu apsorpciju, zbog čega ih treba uzeti s dva sata razmaka. Magnezij može stvarati netopive komplekse s antibioticima, koji bi se trebali uzeti barem dva sata prije ili četiri do šest sati nakon magnezija. Diuretici, poput furosemida, bumetanida i hidroklorotiazida, mogu prouzročiti povećan gubitak magnezija mokraćom, za razliku od amilorida i spironolaktona, koji smanjuju njegovu eliminaciju. Kronična primjena (dulje od godinu dana) pojedinih inhibitora protonske pumpe (ezomeprazol, lanzoprazol) također može uzrokovati smanjenje količine magnezija.
Brojne uloge u prevenciji i liječenju
Istraživanja su nedvojbeno pokazala da je terapija magnezijem korisna u liječenju bolesti srca i krvnih žila. Suplementi magnezija mogu biti od koristi i za osobe s hipertenzijom.
Rezultati jednoga tajvanskog istraživanja iz 1997. pokazuju da bi magnezij mogao biti djelotvoran u smanjivanju rizika od obolijevanja od cerebrovaskularnih bolesti. Puno je i drugih istraživanja čiji rezultati nedvojbeno upućuju na to da dodatno uzimanje magnezija pospješuje zdravlje krvnih žila, njihovu protočnost, i smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Studija provedena u SAD-u na Sveučilištu Sjeverna Karolina sugerira kako unos dovoljne količine magnezija može prepoloviti izglede za razvoj šećerne bolesti tipa 2. Magnezij se uspješno koristi i u liječenju bubrežnih kamenaca. Čini se da sprječava stvaranje kalcijeva oksalata i kalcijeva fosfata, tvari odgovornih za nastanak bubrežnih kamenaca i kamenaca mokraćnog mjehura.
Što može narušiti ravnotežu
Manjak magnezija više se utvrđuje kao sekundarni poremećaj u odnosu na neko kliničko stanje, a manje kao poremećaj zbog manjkava unosa. Uzimanje diuretika, alkohola, bolest bubrega, acidoza…, stanja su koja pridonose manjku magnezija zbog povećana gubitka putem mokraće. Simptomi deficita uključuju tremor (drhtavost), slabost mišića, nervozu, depresiju, halucinacije i teško gutanje.
Budući da je magnezij nužan u stvaranju energije o kojoj ovise sve naše tjelesne funkcije, upravo su umor i iscrpljenost česti simptomi njegova manjka u tijelu. Kako se oko 99 posto tjelesnog magnezija nalazi u kostima te unutar tkivnih stanica, a samo oko jedan posto u izvanstaničnim tekućinama, redovitim krvnim pretragama teško je procijeniti njegov status u organizmu i otkriti deficit. Stoga se, unatoč njegovoj dobro poznatoj fiziološkoj ulozi, katkad naziva i “zaboravljeni kation”. Budući da je prijeko potreban u energetskom metabolizmu, odnosno stvaranju energije o kojoj ovise sve naše tjelesne funkcije, upravo su umor i iscrpljenost česti simptomi njegova manjka u tijelu.
Kako doprinosi i održavanju normalnih mentalnih funkcija (što uključuje koncentraciju, rasuđivanje i pamćenje), emotivna preosjetljivost, uznemirenost, nervoza, razdražljivost i dekoncentracija također mogu upućivati na njegov nedostatak. Istraživanja pokazuju da je čak i tako ozbiljno stanje kao što je depresija povezano s niskom razinom magnezija.
Nedostatan unos, poremećena apsorpcija u probavnom sustavu ili njegovo povećano izlučivanje najčešći su uzroci deficita magnezija u organizmu. Životni stil određenih skupina, najčešće mlađih odraslih žena i muškaraca pod stresom, opterećenih poslovnim i obiteljskim obvezama, često uključuje i lošiji odabir hrane, obroke u hodu, kronično ili povremeno držanje dijeta, te povećanu konzumaciju alkohola, što u konačnici dovodi do povećana rizika nedostatka magnezija.
Brojne funkcije magnezija daju mu veliku važnost za zdravlje svih – od najmlađih do najstarijih. Važno je znati da raznovrsna prehrana, u kojoj su zastupljene sve skupine namirnica i koja je bogata povrćem, voćem, sjemenkama, grahoricama i integralnim žitaricama, uz prirodnu mineralnu vodu, može osigurati optimalan unos svih hranjivih tvari, pa tako i iznimno važnog magnezija.
Učenjem i usvajanjem boljih prehrambenih navika, odabirom hrane i vode prirodnih izvora magnezija možemo itekako doprinijeti smanjenju umora i iscrpljenosti kojima smo svi izloženi.
