Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da je 80% populacije tijekom svog života imalo barem jednom bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralješnice koja se zatim širila u nogu. Ova bol lumbalnog dijela kralježnice poznata je pod nazivom lumboischialgia i postala je veliki javnozdravstveni problem kao najčešći uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja.
Evolucijskim razvojem čovjek je prešao u uspravan položaj tijela u kojemu se opterećenje na kralježnicu znatno povećalo.
Kralježnica je glavni koštani oslonac trupa nužan za pokretanje, potporu gornjeg trupa i glave, stabilizaciju zdjelice, stav tijela i zaštitu osjetljivih struktura kralježnične moždine. Ona čini temeljni dio kostura te povezuje kosti udova, glave i trupa. Omogućuje nam uspravni stav. Pojedini dijelovi kralježnice (vratni, prsni i slabinski) imaju različiti opseg pokretljivosti, od koji su vratni izuzetno pokretljivi, a prsni vrlo slabo pokretni. Na prijelazu između jednog dijela kralježnice u drugi najčešće dolazi do degenerativnih promjena, koje su izvorište boli. Tako konkretno kod križobolje bol može nastati u prsno-slabinskom prijelazu, u samom slabinskom dijelu, a najčešća je na slabinsko-križnom prijelazu između vrlo pokretnog i opterećenog zadnjeg slabinskog kralješka i vrlo slabo pokretne križne kosti.
Navodi se više od stotinu različitih uzroka križobolje, a svi imaju kao zajedničku posljedicu priklještenje spinalnog živca u lumbalnom području.
Najčešći uzroci su:
- tjelesno naprezanje – težak fizički rad, višesatni nepravilni položaji i pokreti, dugotrajno sjedenje ili stajanje u anatomski lošem položaju.
- urođene anomalije kralježnice – kao što su kifoza, lordoza ili skolioza često praćene s uklještenjima živaca u slabinskom i križnom predjelu kralježnice.
- reumatske bolesti – artritis, giht.
- upale – tuberkuloza, infektivni spondilitis.
- bol kao posljedica neke druge primarne bolesti – poremećaji kuka ili koljena uzrokuju iskrivljen položaj tijela pri hodanju što posljedično uzrokuje prevelik pritisak na živce.
- degeneracijske promjene (starenje) – osteoporoza, manjak kalcija, rahitis, spondiloza.
- ozljede – često sportske ili traumatske.
- manjak tjelesne aktivnosti, prekomjerna težina, nepravilna obuća, ravna stopala, kronični stres.
Simptomi
Bol u slabinskom dijelu kralježnice je glavni simptom. Ona može nastati naglo ili postepeno, biti lokalizirana u donjem dijelu kralježnice ili se širiti u jednu ili obje noge i glavni je razlog posjete liječniku.
Kod opisivanja boli jako je bitno napomenuti neke detalje vezano za sam osjet boli:
- lokalizacija – može li se precizno odrediti mjesto boli ili se bol širi na šire anatomsko područje.
- zahvaćanje drugih dijelova tijela – širi li se bol iz kralježnice u noge (jednu ili obje), širi li se bol iz područja zdjelice ili utrobnih organa u leđa.
- početak – nagli ili postepeni, osjeća li se tupa bol ili oštra bol cijelo vrijeme ili samo kod određenih pokreta, može li se prisjetiti trenutka kada je bol nastala.
- popratni simptomi – primjerice trnci u nogama, smanjeni opseg pokreta, opća tjelesna slabost, slabost drugih mišića leđa i bol u ostalim
Što je više detalja jasno definirano, to je izrazito olakšan posao liječniku pri postavljanju uspješne dijagnoze.
Liječenje
Liječenje može biti dugotrajno, zahtijeva sudjelovanje više liječnika-specijalista, a potrebna je i promjena načina života.
Svrha je otkloniti uzrok bolesti – okolne štetne podražaje, suzbiti bol i spriječiti ponavljanje bolesti. Bilo bi najbolje uzrok križobolje otkriti prije početka liječenja, ali često to zbog vrlo jakih bolova nije moguće. Uklanjanje primarnog uzroka boli često uzrokuje povlačenje boli.
Od lijekova se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika (tableta, čepić, krema ili injekcija), a u slučaju da to ne pomaže postoje i vrlo jaki opijatni analgetici u obliku flastera. Obično se u prvih 7 dana dok se ne smiri bol ne poduzimaju dijagnostičke pretrage, već se preporuča mirovanje u najpovoljnijem položaju i oprezno kretanje. Nakon utvrđenja uzroka boli, pristupa se liječenju prema vrsti bolesti. Uglavnom je to fizikalna terapija, koja kod velikog broja bolesnika značajno smanjuje tegobe (masaža ledom, ručna i podvodna masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, razne vrste elektroprocedura, magnetoterapija, ultrazvuk, laser i dr.).
Neizostavan dio liječenja je adekvatna gimnastika, po mogućnosti i u vodi, a primjenjuju se i razni oblici trakcije (istezanja zgrčenih mišićnih struktura na posebno konstruiranim krevetima).
Kod teškog mehaničkog oštećenja (skliznuće kralješka, suženje slabinskog kralješničkog kanala, hernija diska – pomak intervertebralnog diska i pritisak na živce za noge) konzultira se neurokirurg i dolazi u obzir operativno liječenje.
Kod kroničnih degenerativnih promjena i raznih uzroka nestabilnosti kralježnice dolaze u obzir primjene raznih ortoza – raznih vrsta steznika i ortopedskih pomagala koji stabiliziraju i rasterećuju kralješnicu (https://www.terrashop.hr/kategorija-proizvoda/ortoze/kraljeznica/).
Kod križobolje možemo i sami sebi olakšati i to tako da jačamo leđne i trbušne mišiće kako bi smanjili opterećenje na kralježnicu. Pri izvođenju poslova trebamo koristiti zaštitne položaje za kralježnicu, izbjegavati dugotrajno sjedenje, neumjeren težak fizički rad. Kod osoba koje imaju ravna ili spuštena stopala može pomoći korištenje ortopedskih pomagala poput uložaka. Promjena životnih navika ili barem prilagodba istih (anatomske stolice ili stajanje u pravilnom položaju prilikom sjedenja), regulacija tjelesne težine. Pravilan san i odmor su također ključni za kralježnicu budući da se tijekom spavanja intervertebralni diskovi između kralježaka regeneriraju.
Kod određenog broja pacijenata stres i psihičko stanje je jedini uzrok boli u leđima, stoga je ponekad samo dovoljno dovesti se u psihički zdravu okolinu.
