Kortizol je hormon kojeg luči kora nadbubrežne žlijezde a koji utječe na mnoge organe i sustave u našem organizmu. Po sastavu je steroidni hormon, ali za razliku od npr. testosterona koji je anabolički steroid, kortizol je katabolički steroid. Luči se normalno tijekom dana, ali je njegovo izlučivanje povećano svaki put kad je tijelo izloženo stresu, bilo fizičkom, bilo mentalnom. Epitet hormona stresa je dobio zbog svog povećanog lučenja u stresnim situacijama, pri čemu se u normalnim uvjetima stvara dodatna energija potrebna za rješavanje stresne, ugrožavajuće situacije. U današnje vrijeme sve su češći slučajevi trajno povišenih razina kortizola koje su posljedica stresa svakodnevnice. Tada naše tijelo stalno dobiva signal da skladišti masno tkivo (tipično oko struka) jer će tako imati izvor lako dostupne energije. To je jedan od razloga zbog kojeg je tijelo neefikasno u gubljenju masnog tkiva, čak i ako su trening i prehrana ispravni. U takvim slučajevima naše tijelo dobiva informaciju da je konstantno ugroženo, što može dovesti do različitih poremećaja poput povišenog krvnog tlaka, problema sa štitnjačom, srčanih bolesti, dijabetesa, pretilosti, depresije.
Razina kortizola
Tijekom dana koncentracije kortizola variraju i usko su vezane za doba dana (cirkadijalni ritam). Kortizol je najviši ujutro, tijekom dana se polako smanjuje i najniži je navečer. Navedeno kretanje razine ovog hormona je zapravo direktno povezano s normalnim bioritmom čovjeka, ujutro mu dajući dodatnu energiju za ustajanje i početak novog dana, a navečer mu omogućavajući smirivanje organizma i ulazak za san. Prema tome, može se zaključiti kako nepravilnosti u razini kortizola mogu značajno poremetiti normalan bioritam, a kroz vrijeme ga i potpuno obrnuti. Ukoliko naše tijelo tijekom dana proizvodi previše kortizola, to će se manifestirati kroz napetost, anksioznost, povećan apetit i nesanicu. Kroz vrijeme će se tijelo iscrpiti u dovoljnoj mjeri da će se smanjiti proizvodnja kortizola, uzrokujući konstantan osjećaj umora, manjak koncentracije, bezvoljnost i depresiju. Ukoliko se takva situacija nastavi bez adekvatnog liječenja i promjena u stilu života, razine kortizola mogu drastično varirati u više navrata tijekom dana, sve više narušavajući psihičko i fizičko zdravlje čovjeka.
Najčešći simptomi koji upućuju na neravnotežu u lučenju hormona i povišen kortizol su : stalni umor, iscrpljenost, slabost, psihička uznemirenost i tromost, debljanje (osobito oko struka), potreba za slatkim i stalna želja za ugljikohidratima već od ranih jutarnjih sati, nesanica ili isprekidan san, stalna žeđ i učestalo mokrenje, glavobolje, akne na koži, kod žena pojačana maljavost i nepravilni mjesečni ciklusi, tanka koža sa strijama purpurno crvene boje, povećana je osjetljivost na infekcije, povišen krvni tlak, krvarenje desni (zubnog mesa), pucanje kapilara, poremećaj sna, promjene na hrskavicama zglobova i tetivama mišića, stalno hladne ruke i noge i sl.
U početku se javljaju samo neki od navedenih simptoma, no vremenom se može razviti potpuna hiperfunkcija (pojačana aktivnost) kore nadbubrežne žlijezde koju nazivamo Cushingov sindrom (može se javiti i kod osoba koje su na dugotrajnoj terapiji kortikosteroidima – jatrogeni).
Laboratorijske pretrage i liječenje
Razina kortizola u organizmu se utvrđuje laboratorijskim određivanjem u uzorku krvi, mokraće ili sline. Prije odlaska u laboratorij važno je informirati se o pravilnoj pripremi za određivanje ovog hormona. Metodu liječenja utvrđuje liječnik na temelju dobivenih laboratorijskih nalaza, a direktno je vezana uz stanja koja prate poremećaji razine kortizola (dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, bolesti štitnjače, depresija…). Uz to se svakako preporučuje pratiti savjete vezane uz smanjivanje izloženosti stresu u svakodnevnom životu kako bi se stanje ravnoteže postignuto lijekovima očuvalo na duže staze.
Kako spriječiti poremećaje u razini kortizola
Kao i u svemu drugome, u terapijskom smislu najbolja je prevencija, no ako do poremećaja ipak dođe, paralelno s liječenjem hormonalne neravnoteže, potrebno je regulirati prekomjernu tjelesnu težinu, odnosno debljinu, i to prije nego što se pojave ozbiljne komplikacije.
Moderan stil života sa sobom nosi mnoštvo pozitivnih aspekata, ali postaje sve teže nositi se s negativnima. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života, pravilna prehrana i dovoljna količina dnevnog odmora ponekad zvuče kao nemoguća misija, a predstavljaju temelj zdravlja našeg organizma. Preporuka je dakle, u najvećoj mogućoj mjeri voditi brigu o vlastitom tijelu, smanjiti unos stimulansa poput kave i kofeina, uključiti tjelesnu aktivnost u svakodnevnicu i okružiti se pozitivnim ljudima. Ukratko, što više smanjiti izloženost različitim oblicima stresa, što za mnoge predstavlja najtežu zadaću. Nema druge, nego pronaći svatko za sebe ono što ga opušta. To, naravno može biti bilo što – meditacija, joga, pecanje, opuštajuće šetnje, kućni ljubimci, trening….
Evo nekoliko jednostavnih, svakodnevnih rješenja dr. Sare Gottfried kojima možete smanjiti kortizol i pomoći si:
Jedite tamnu čokoladu – prema najnovijim studijama 40 g tamne čokolade dnevno dokazano smanjuje razinu kortizola,
Manje pijte alkohol – ako imate povišen kortizol, ne preporučuje se više od tri čaše alkohola tjedno,
Izbacite kofein – ako imate problema s nesanicom i anksioznošću, bilo bi poželjno u potpunosti izbaciti kofein,
Priuštite si masažu – bilo bi super jednom tjedno, a minimalno jednom mjesečno, jer prema istraživanjima masaža osim što opušta, smanjuje kortizol i poboljšava imunološki sustav,
Svakodnevno pjevušite – ma jednostavno vas čini sretnijim, ali i povećava protok krvi u mozak.
Načina je bezbroj, pronađite što vas najbolje opušta i onda to prakticirajte redovito!
IZVOR: https://www.vasezdravlje.com/, https://www.synlab.hr/, https://www.fitness.com.hr/, https://pricajmiotome.com/
