Komarci su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta. Više od 3000 vrsta nastanjuje raznolika područja, od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela. U Hrvatskoj je do sada pronađena točno 51 vrsta komaraca, na području grada Zagreba 29. Premda je njihova biologija zanimljiva, a pogled pod povećalom redovito donosi znatiželju i puno pitanja, gotovo svi koji poznaju komarce samo kao napasnike koji sišu krv, smatraju ih teško podnošljivim kukcima.

Zbog sve veće trgovine robama i uslugama u svijetu, rasprostranjenost mnogih vrsta komaraca se mijenja. Posljednjih deset godina u Hrvatskoj je prisutan tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta koja se proširila na gotovo cijelo područje Iste, Rijeke, Kvarnerskog primorja, Dalmacije i otoke te veće područje grada Zagreba. Tigrasti komarac je iznimno prilagodljiva vrsta, brzo se razmnožava i osvaja nova područja. Napasnik je koji bode tijekom dana, za razliku od većine vrsta na našem području koje su najaktivnije predvečer i u ranojutarnje sate.

Zdravstvena važnost komaraca

Komarci su u svijetu zdravstveno najvažnija skupina kukaca jer su prijenosnici uzročnika različitih zaraznih bolesti (vektori). Najčešće bolesti koje u svijetu prenose su malarija, dengue groznica, žuta groznica i različiti tipovi encefalitisa. Mali broj vrsta komaraca može prenositi bolesti, većina vrsta važna je kao molestanti ili napasnici koji ometaju i uznemiruju ljude tijekom aktivnosti, boravka u prirodi i rekreaciji, dakle ugrožavaju im zdravlje u širem pogledu.

Svjetski dan zdravlja koji se obilježava 7. travnja Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prošle 2014. godine posvetila je upravo bolestima čije uzročnike prenose različiti mali životinjski organizmi (vektori): komarci, krpelji, nevidi (papatači), komarčići i dr.
Premda je ubod tih organizama malen, sa sobom može nositi veliku opasnost. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da više od polovine svjetskog stanovništva živi s rizikom obolijevanja od različitih bolesti u čijoj pojavi sudjeluju vektori, od toga 40 posto stanovništva živi s rizikom obolijevanja od dengue groznice čije uzročnike prenose komarci. Zemlje s najvećim brojem stanovnika često su ujedno i endemska žarišta vektorskih bolesti. Srećom, Hrvatska se nalazi u dijelu svijeta u kojem navedene bolesti nisu često zastupljene. Kroz dugo razdoblje, od sredine prošlog stoljeća kada je iskorijenjena malarija, do 2010. godine (i samo te godine) kada je zabilježena prva autohtona dengue groznica u južnoj Dalmaciji, na području Hrvatske nije bilo bolesti u čijoj pojavi sudjeluju komarci. Tijekom protekle tri godine na području kontinentalne Hrvatske zabilježena je pojava groznice Zapadnog Nila, bolesti koju uzrokuje virus Zapadnog Nila (WNV) koji je prvi put izoliran 1937. godine u području zapadno od Nila u Ugandi. Glavni domaćini virusa su divlje ptice. Virus je izoliran iz više močvarnih i kopnenih ptica u različitim krajevima. Smatra se da ptice selice imaju ključnu ulogu u prijenosu i širenju virusa u područja Euroazije s umjerenom klimom. Komarci prenose virus s ptica na ljude, a najčešće je to Culex pipiens, vrsta komarca koja se razvija svuda oko nas. Pojava groznice Zapadnog Nila u Hrvatskoj nije neočekivana jer se epidemije izazvane tim virusom bilježe u susjednim zemljama tijekom posljednjih petnaestak godina. Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi u 80% slučajeva prolazi neprimjetno, a samo u 20% pojavi se blaga bolest s povišenom temperaturom. Teška bolest središnjeg živčanog sustava pojavi se u manje od 1% zaraženih osoba, ponajprije starijih od 50 godina i kroničnih bolesnika.

Zašto nas komarci lako pronalaze?

Da bi mogla razviti i položiti jaja te tako osigurati razvoj novih jedinki, ženka komarca mora posisati krv. Dakle, samo ženka siše krv, a mužjaci se hrane biljnim sokovima. Komarice traže pore u koži u koje guraju svoje rilo i tako dolaze do sitnih kapilara. Najvažniji atraktant – tvar koju receptori ženke prepoznaju pa ona tako pronalazi žrtvu od koje posiše malo krvi je ugljikov dioksid (CO2). Ljudi izdišu ugljikov dioksid i tako stalno privlače komarce. U znatno manjoj mjeri na komarce utječu i drugi čimbenici našeg tijela: mliječna kiselina, toplina, vlažnost i dr.

Prije nego što počne sisati krv, ženka u našu kožu izlučuje sadržaj u kojem se nalaze tvari koje sprečavaju zgrušavanje krvi. Te tvari u osjetljivih osoba mogu uzrokovati kožnu reakciju (urtiku ili drugu alergijsku promjenu). Zbog intenzivnog češanja može nastati i sekundarna infekcija.

Razvoj komaraca

Komarci se razvijaju u vodi. Ženka komarca polaže jaja na pogodna mjesta, na površinu vode ili na mjesta koja će biti prekrivena vodom. Iz jaja se u vodi razvija ličinka prvog stadija veličine oko jedan do dva milimetra. Ličinka se presvlači tri puta. Iz četvrtog stadija ličinke nastaje oblik koji se zove kukuljica, a iz kukuljice se razvije odrasli oblik – leteći komarac. Prva tri stadija razvoja (jaje, ličinka i kukuljica) događaju se u vodi, dok je odrastao komarac krilati leteći kukac. Cijeli razvojni ciklus (od jaja do odrasle jedinke) u proljeće traje oko tri ili četiri tjedna, ovisno o temperaturi vode, a u vrućem ljetnom razdoblju za razvoj je potrebno manje od tjedan dana.
Ovisno o vrsti, mogu se razvijati u čistim i onečišćenim vodama, različitim prirodnim i umjetnim staništima.

Prirodna legla komaraca mogu postati:

• poplavne površine, kanali s vodom, lokve nastale nakon kiše, stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, voda u dupljama drveća, mirni dijelovi tekućica.

Umjetna legla komaraca mogu postati:

• otvoreni spremnici za vodu u dvorištima i vrtovima, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima, različiti predmeti u kojima se nakuplja kišnica (odbačene boce, automobilske gume), nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, poplavljeni podrumi.

U proljeće se najprije pojavljuju vrste koje se razvijaju u šumskim područjima i na poplavnim površinama. Ove vrste sposobne su preletjeti velike udaljenosti kako bi došle do krvnog obroka. Tako u povoljnim uvjetima u proljeće, na području grada Zagreba komarci se pojavljuju u velikom broju, a njihova mjesta razvoja nisu samo područja grada Zagreba već udaljena poplavna područja istočno i zapadno od grada. S dolaskom toplijih dana i uz prisutnost dovoljne količine vode u okolišu, broj vrsta komaraca i njihovih legla u našoj okolini se povećava. Stoga je broj tih napasnih kukaca koji lete oko nas posljedica prisutnih uvjeta potrebnih za njihov razvoj, prije svega količine vode i temperature. U naseljenim sredinama znatno im u tome pomaže čovjek jer često pogoduje njihovu razvoju. Na brojnost komaraca utječu i mjere koje se poduzimaju u njihovu suzbijanju.

Savjeti za suzbijanje komaraca

U zaštiti građana od komaraca na području grada Zagreba komarci se suzbijaju organiziranom provedbom osmišljenog programa koji je ponajprije usmjeren na suzbijanje ličinki u vodama stajaćicama. Suzbijanje odraslih komaraca (krilatica) provodi se na ograničenim područjima na kojima se utvrdi povećan broj krilatica. Građani svojim svakodnevnim aktivnostima i ponašanjem mogu znatno utjecati na smanjenje broja komaraca u svojoj okolini.

Kako?

• ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, automobilske gume, boce, igračke i druge posude;
• redovito (jednom tjedno) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu;
• spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom;
• propisno odlagati krupni otpad;
• održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane;
• održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija);
• propisno držati gume u vulkanizerskim dvorištima;
• održavati septičke jame, držati ih propisno zatvorene;
• održavati zelene površine, uređivati vrtove da se u njima što manje zadržavaju odrasli komarci.

Kako se zaštititi od uboda komaraca?

• Koristiti sredstva koja odbijaju komarce (repelente) pridržavajući se uputa za njihovo korištenje.
• Pri boravku u područjima gdje je velik broj komaraca nositi odjeću svijetlih boja, duge rukave i duge hlače.
• Zaštititi prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica.

U težnji za mirnijim i komarcima neometanim životom, potrebno je izbjegavati ubode komaraca, a kao odgovorni građani ponašati se tako da ne pogodujemo njihovu razvoju.

IZVOR: https://stampar.hr/

SLIKA: https://pixabay.com/