Kolesterol je molekula koja se nalazi u svim tjelesnim stanicama i staničnim membranama. Prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Potreban je da bi organizam normalno funkcionirao jer sudjeluje u mnogim metaboličkim procesima.

Važan je za:

• funkcioniranje mozga, 
• stvaranje žučne kiseline, 
• stvaranje spolnih hormona i 
• hormona nadbubrežne žlijezde. 

Kolesterol u tijelo unosimo hranom i prema potrebi se stvara u jetri.

Postoje dvije vrste kolesterola:

• HDL kolesterol: predstavlja čestice visoke gustoće. One sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”, zaštitnim kolesterolom.
• LDL kolesterol: predstavlja čestice male gustoće. One prenose kolesterol iz jetre do stanica. Višak kolesterola može se taložiti na stijenkama arterija, te uz još neke druge tvari stvara aterosklerotski plak, a koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila. Iz tog se razloga LDL kolesterol naziva i “lošim kolesterolom”. Kada su razine lošega LDL kolesterola visoke, često su povišene i razine triglicerida što dodatno povećava rizik od navedenih bolesti.

Ukupan povišeni kolesterol ne mora biti loš za zdravlje. Sve ovisi o omjeru, tj. razinama dobrog i lošeg kolesterola. 

Gdje nastaje kolesterol?

Budući je kolesterol neophodan za funkcioniranje organizma, njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri. Ovisno o količini kolesterola unesenog hranom dnevno se može sintetizirati oko 600-1500 mg kolesterola kod odraslih osoba. Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose organizam utječu na sintezu kolesterola u tijelu. Ali količina kolesterola u organizmu ovisi i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju.

Koje su normalne vrijednosti kolesterola?

Preporučene vrijednosti kolesterola su:

• Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
• LDL kolesterol < 3,0mmol/l
• HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce,  odnosno > 1,2 mmol/l za žene

Čimbenici koji utječu na povišenje kolesterola u krvi su:

• Genetska predispozicija
• Starija životna dob
• Muški spol
• Smanjenje estrogena (žene u menopauzi)
• Posljedica drugih bolesti (šećerna bolest, poremećaji jetre, štitnjače, bubrega)
• Korištenje nekih lijekova (oralna kontracepcija, glukokortikoidi)
• Nepravilna prehrana
• Fizička neaktivnost
• Pretilost
• Pušenje

Hiperlipidemije ili povećane masnoće u krvi mogu se podijeliti na nekoliko načina. S obzirom na promjene u metabolizmu masti dijele se na primarne i sekundarne. Primarne su uzrokovane prirođenim nasljednim greškama metabolizma masti u organizmu, od kojih je najvažnija obiteljska hiperkolesterolemija. Sekundarne hiperlipidemije nastaju kao popratna pojava nekih bolesti, kao posljedica uzimanja nekih lijekova, ili kao posljedica debljine i pretilosti.

Kako je moguće sniziti razinu kolesterola u krvi?

Dijeta je prvi i osnovni pristup u liječenju povećane količine masti u krvi. Međutim ako su masnoće jako povećane i ako nakon dijete ne dođe do normalizacije nalaza, neophodna je primjena lijeka kojeg preporuči liječnik.

Opće preporuke kod hiperkolesterolemije

• Dnevni unos kolesterola trebao bi biti do 300mg za zdrave osobe, odnosno 200mg kod povišenih vrijednosti LDL kolesterola.
• Ako imate prekomjernu tjelesnu masu, smršavite! Iako se visoka razina kolesterola ne može uvijek dovesti u vezu sa pretilošću, pretile osobe češće imaju povišenu razinu kolesterola nego osobe adekvatne tjelesne mase.
• Smanjiti unos masti na najviše 30% od ukupnog unosa energije, unos zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije.
• Tjedno ne konzumirajte više od 2-4 jaja, uključujući ona koja se koriste za pripremu drugih jela.
• Smanjiti unos crvenog mesa, pržene hrane, smanjiti unos hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak jajeta, iznutrice, svinjetina i prerađevine, govedina), smanjiti unos zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih prerađevina (koristiti obrano mlijeko – 0,9% mliječne masti, izbjegavati maslac, slatko i kiselo vrhnje, tučeno vrhnje, punomasne sireve).
• Povećati unos hrane bogate prehrambenim vlaknima (proizvodi od žitarica-posebice od punog zrna), povećati dnevni unos voća i povrća – barem 4 ili 5 obroka, češće koristiti tzv. bijelo meso (piletina, puretina) i ribu.
• Najbolje je pripremati kuhanu ribu i meso, pečenjem na roštilju ili u posuđu koje ne zahtjeva masnoću. Ne koristiti svinjsku mast, maslac i margarine, već isključivo za pripremu jela koristiti biljna ulja ali i njih u što manjoj količini (maslinovo, suncokretovo, sojino).
• Voće i povrće, orašasti plodovi te neke žitarice (zob, ječam, raž) najbolji su izvor topivih prehrambenih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari kojima su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju razine kolesterola u krvi.
• Ograničite unos kave. Iako su rezultati studija o utjecaju unosa kave na razinu kolesterola kontradiktorni, do konačnih zaključaka dobro je držati se umjerenosti. Umjereno znači 2-3 šalice dnevno.
• Uvrstite u prehranu laneno sjeme. Sjemenke lana kao dio prehrane sa smanjenim udjelom masti povoljno utječu na rizik od kardiovaskularnih bolesti u bolesnika s povišenom razinom kolesterola.
• Vježbajte redovito! Tjelovježba povoljno utječe na lipidni profil.
• Dobro planirana vegetarijanska prehrana, prema brojnim istraživanjima, može polučiti jednako djelovanje na razinu kolesterola u krvi kao i lijekovi statini koji se koriste u istu svrhu.

 Povišeni kolesterol je jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Osnovna terapija za sprječavanje, ali i regulaciju i liječenje povišenog kolesterola je pravilna prehrana uz fizičku aktivnost, te promjena loših životnih navika. To su čimbenici na koje možemo utjecati, a osobe koje spadaju u rizičnu skupinu za razvoj kardiovaskularnih bolesti bi trebale češće obavljati preglede. Za lijekovima se poseže tek kada prvotna terapija ne uspijeva ili kod jako povišenih vrijednosti, ali uz nastavak pridržavanja preporuka.

SLIKE: pixabay.com