Znanstvenici upozoravaju da možemo i moramo vježbati svoj mozak, baš kao i sve mišiće našeg tijela. Sa što više vježbanja i održavanja u top-formi, i naša memorija, sposobnost učenja – pa čak i inteligencija – mogu se poboljšati. Mozgu treba konstantna stimulacija da bi ostao aktivan. Ako se prestanemo baviti novim stvarima i zanimljivim aktivnostima, postajat će sve sporiji i brže će starjeti. Postoje neke vježbe za mozak koje nisu baš komplicirane, a pomažu stimulaciji mozga.
Primjerice, pokušajte oprati zube lijevom rukom, umjesto desne i pritom stajati na jednoj nozi ili neke uobičajene poslove obavljati naizmjence lijevom i desnom rukom i tako stimulirati mozak. Mozak, baš kao i svi mišići, traži izazove, treba vježbu i aktivnost kako bi bio u dobroj formi.
Rješavanje križaljki, zagonetki, matematičkih zadataka dobar je način da održite mozak u dobroj formi. Fizička aktivnost pojačava dotok kisika u mozak, stimulira krvožilni sustav i potiče lučenje endorfina.
Mnoga istraživanja su dovela do toga da određena hrana također pozitivno djeluje na mozak. Zdrava prehrana potaknut će krvotok, utjecati na oštroumnost i smanjit će rizik od neuro-degenerativnih bolesti i demencije.
Da bi pravilno funkcionirao, mozgu je potrebno čak 20 posto dnevnog unosa kalorija. Mnoge namirnice nisu samo izvrsni izvori hranjivih sastojaka za poticanje rada mozga, već je znanstveno dokazano da neke namirnice poboljšavaju kognitivne sposobnosti i pridonose mentalnoj oštrini.
Ovo su neke namirnice koje će vam pomoći u održavanju zdravlja mozga, i poboljšati će mentalne funkcije poput pamćenja i koncentracije.
Crni grah- prepun je hranjivih tvari, od kojih se posebno ističu molibden, vitamin B9 i B1, vlakna, esencijalne aminokiseline triptofan i tirozin, mangan, proteini, magnezij, fosfor i željezo. Osobito je važan i dopamin kao neurotransmiter koji aktivira centre za zadovoljstvo i nagrađivanje mozga.
Borovnice- su bogate flavonoidima koji imaju antioksidativna i protuupalna svojstva. Flavonoidi i salicilna kiselina štite mozak od oštećenja i nastanka plaka u moždanim arterijama te povećavaju lučenje kemijskih spojeva koji nam pružaju osjećaj zadovoljstva. Borovnice posredstvom antocijanina štite mozak, ublažavaju oštećenja, pogotovo kad je riječ o zaboravljivosti koja dolazi s godinama. Antioksidansi koji se nalaze u tamnim bobicama poput borovnice, koju ne nazivamo uzalud super hranom, sprečavaju oksidativni stres i upale koje utječu na starenje.
Jabuke- su još jedno voće prepuno antioksidansa koje se povezuje s anti-age učinkom na mozak. “Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van”, poznata je poslovica koja govori o jabuci kao kraljici voća. Liječnici se slažu se s time i vjeruju da redovita konzumacija jabuka može poboljšati pamćenje, a možda čak utjecati i na Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Crveno voće izvor je vitamina C, folne kiseline, minerala i antioksidanata koji su nužni za održavanje pamćenja.
Naranče- obiluju vitaminom C koji ima važnu ulogu u sprečavanju mentalnog propadanja povezanog sa starenjem. Kombinacija antioksidansa i flavonoida naranču čini jednom od najzdravijih vrsta voća. Ona sadrži čak 170 različitih fitonutrijenata i više od 60 različitih flavonoida, od kojih mnogi imaju protuupalna, antikancerogena i antioksidativna svojstva. Ovi spojevi mogu spriječiti i nastanak krvnih ugrušaka.
Rajčica – najvažniji antioksidansi su karotenoidi, a upravo likopen najjači je u skupini karotenoida. Likopen se nalazi u rajčicama te smanjuje oksidativni stres i može pomoći mozgu da nauči i zadrži uspomene. Znanstvenici su dokazali i da često konzumiranje rajčica bogatih likopenom smanjuje rizik od raka prostate i srčanog udara za 46 posto, umanjuje obolijevanje od depresije.
Zeleni čaj- konzumiranje zelenog čaja jedan je od najboljih načina da opskrbimo svoj mozak potrebnim antioksidansima. Pozitivno djeluje na pamćenje poboljšavajući funkcionalnu povezanost mozga. Zeleni čaj sadrži aminokiselinu L-teanin, za koju je ustanovljeno da pomaže pri smanjenju stresa. Kombinacija kofeina i L-teanina poboljšava rad mozga tako što utječe na pamćenje, smanjuje tjeskobu i povećava psihofizičku energiju. Zeleni čaj iznimno je bogat polifenolima i antioksidansima pa, uz mozak, čuva i naše srce i krvožilni sustav.
Kurkuma- je zlatni začin koji sadrži kurkumin koji smanjuje upalu i oksidativni stres u mozgu, a sve češće se naglašava kako štiti i od demencije. Ovaj aromatičan indijski začin potiče širenje moždanih stanica, pomaže pri njihovoj obnovi i stoga može biti ključan faktor u oporavku mozga oboljelih od neurodegenerativnih bolesti, a odličan je saveznik i zdravih stanica. Antioksidansi u kurkumi stimuliraju matične stanice mozga koje se pretvaraju u neurone te imaju važnu ulogu u oporavku mozga nakon bolesti ili pak moždanog udara.
Sjemenke bundeve ili bučine golice- svojim antioksidativnim svojstvom štite stanice mozga od oštećenja slobodnim radikalima. Sjeme je bogato mikroelementima kao što su cink, magnezij, bakar i željezo koji su neophodni za bolji rad mozga. Uz lanene sjemenke, bundevine su najbolji izvor esencijalne masne kiseline omega 3, za koju se zna da je u našem tijelu preteča prostaglandina tipa 3 koji su neophodni za mnoge tjelesne funkcije – vid, sposobnost učenja, koordinaciju, raspoloženje.
Orašasti plodovi – mogu smanjiti pojavu neurodegenerativnih bolesti. Zbog zdravih masnoća, vitamina E i antioksidanata, orašasti plodovi pridonose zdravlju mozga i dobrom pamćenju. Utječu na dobro funkcioniranje moždanih vijuga, zdrav živčani sustav i dobro raspoloženje. Neka su istraživanja pokazala da manjak omega-3 masnih kiselina može prouzročiti depresiju
Tamna čokolada- poznato je sredstvo za poboljšanje raspoloženja, a prema studijama može poboljšati i pamćenje. Bogata je organskim spojevima koji djeluju kao antioksidanti, flavonoidima, kofeinom… Postoje dokazi da flavonoidi kakaovca mogu znatno poboljšati kognitivne funkcije u ljudi, vjerojatno utječući na povećan cerebralni protok krvi. Također kakao sadrži i stimulanse poput kofeina i teobromina, koji mogu biti ključni razlog poboljšanja rada mozga u kratkom razdoblju.
