Jedna od najčešćih deformacija prednjeg dijela stopala je haluks valgus (Hallux valgus) poznat i kao čukalj na stopalu. Karakteristike haluks valgusa (čuklja) su povećani kut između osovine prvog članka palca i I. kosti donožja (donožje je dio koštane osnove stopala sačinjen od pet metatarzalnih kostiju koje se broje od palca prema malom prstu), povećani kut između I. i II. kosti donožja, koštane izrasline s vanjske strane glavice I. kosti donožja te podražena sluzna vreća iznad same koštane izrasline s crvenilom kože, a u najtežim slučajevima i rotacija palca.
Radi se o iskrivljenju palca stopala u stranu, s ušiljenjem prednjeg dijela stopala i stvaranjem bolne koštane izbočine na unutarnjoj strani korijena palca. Naziv „hallux valgus“ u stručnu upotrebu uveo je Carl Heuter 1871. godine i prvi je detaljno opisao ovu deformaciju.
Stopala nose težinu tijela i tijekom života trpe velika opterećenja. Taj organ, uz šaku, predstavlja zasigurno najsloženiji dio lokomotornog sustava. Stopalo se sastoji od 26 kostiju (odnosno 28 ako ubrojimo i dvije sezamske kosti), 33 zgloba, preko 100 ligamenata i preko 20 mišića!
Prirođena ili tijekom života povećana gibljivost prve metatarzalne kosti stopala jedan je od uzroka razvoja valgusa palca. U tom slučaju prva metatarzalna kost se pod opterećenjem odmiče od ostalih kostiju i podiže, „napuštajući“ svoj položaj najniže položene kosti prednjeg dijela stopala. Tako se „urušava“ prednji svod stopala koji čine glavice metatarzalnih kostiju, stopalo se širi, a ispod glavice druge i treće metatarzalne kosti pojavljuje se natisak zbog povećanog opterećenja.
Deformirani palac (čukalj) se znatno češće javlja kod žena nego muškaraca, a odnos je 10:1. Za uzrok te disproporcije smatra se nošenje neadekvatne obuće (visoke pete, uski prednji dio cipele i slično). Koliko obuća utječe na stvaranje same deformacije najbolji primjer je pojava deformacije kod Japanaca koja se pojavila tek kada su počeli nositi standardnu obuću zapadne kulture.
Manja pokretljivost prstiju stopala i stopala u cjelini u uskoj i krutoj obući dovodi do slabljenja mišića stopala. Slabost mišićnog i vezivnog tkiva, u kombinaciji s povećanim i neodgovarajuće usmjerenim opterećenjem u regiji stopala dovode do daljnjeg urušavanja strukture prednjeg dijela stopala, iskrivljavanja palca i formiranja bolne izrasline (kvržice) s unutarnje strane stopala. Vjerojatno više udruženih uzroka dovodi do konačnog razvoja deformacije i njezinog ubrzanog povećavanja.
Nakon pojave čuklja, odnosno haluks valgus deformacije ista se više ne može spriječiti, ali se sam razvoj daljnje deformacije može usporiti, korekcijom i rasterećenjem prednjeg svoda stopala te vježbama jačanja muskulature.
Haluks valgus deformacija (čukalj) ima svoje specifičnosti s obzirom na dob osobe. Kod mlađih je deformacija znatno rjeđa, bezbolna, palac mobilniji. Kod starijih osoba deformacija je uglavnom bolna, izraženija, uz degenerativne promjene bazalnog zgloba palca, palac manje gibljiv te deformaciju prate popratne pojave na ostalim prstima.
Liječenje
Najčešće se deformacije blažeg stupnja u mlađih osoba mogu pokušati usporiti u razvoju. Preporučuje se nošenje široke i udobne obuća, koja ne stvara pritisak na prste, nošenje obuće s nižom petom i korištenje podatne i gipke cipele koja stimulira mišićnu aktivnost malih mišića stopala. Takvu obuću najčešće u njezinoj funkcionalnosti ne prati i moderan dizajn, stoga je ovaj oblik prevencije i liječenja najčešće neuspješan u razdoblju kada ono ima smisla – među mlađim pacijentima. U starijoj populaciji koja lakše prihvaća odustajanje od modnih trendova, progresiju deformacije najčešće nije moguće zaustaviti, ali je odgovarajućim tipom obuće ipak moguće djelomično otkloniti bolne iritacije izbočenih i deformiranih dijelova stopala. Ne preporučuju se operacijske korekcije deformacije palca bez izraženijih bolova, a isključivo u svrhu estetskog učinka.
Propisuju se ortopedski ulošci da bi poduprli spuštene anatomske svodove stopala. Također je potrebno redovito provoditi vježbe jačanja mišića stopala prema uputama ortopeda.
Pretjerana tjelesna težina doprinosi povećanju deformacije, stoga se preporučuje smanjenje tjelesne težine. Upotreba korektivnih udlaga ili tzv. separatora za dnevnu i noćnu upotrebu (https://www.terrashop.hr/trgovina/nocna-ortoza-hallux-valgus/ , https://www.terrashop.hr/trgovina/tekstilna-ortoza-hallux-valgus/) izrađenih najčešće od silikona i plastičnih materijala u najmanju ruku ima upitne rezultate.
Međutim konzervativno liječenje ulošcima i različitim oblicima ortoza najčešće nije učinkovito. Dokazano je jedino da je razvoj deformacije valgusa palca stopala u sklopu reumatoidnog artritisa moguće usporiti funkcionalnim ortozama.
Ima mnogo vrsta operacijskih zahvata, a za koji se odlučiti ovisi o dobi osobe, stupnju deformacije, promjenama na bazalnom zglobu palca te općem stanju bolesnika.
Deformacija haluks valgus (čukalj) ima četiri glavne karakteristike, koje su već u uvodnom dijelu spomenute:
- povećan kut između palca i I. kosti donožja
- povećan kut između I. i II. kosti donožja
- koštana izraslina s vanjske strane glavice I. kosti donožja uz podraženu sluznu vreću i
- kod izraženije deformacije palac je rotiran prema II prstu.
Prilikom operativnog zahvata moraju se korigirati sve prisutne promjene, opet ovisno o stupnju deformacije.
Kod mlađih osoba kod kojih još ne postoje degenerativne promjene u području bazalnog zgloba palca, a opet ovisno o stupnju deformacije može se učiniti korekcija samo u području članka palca, tzv. klinasta osteotomija.
Kada je deformacija izraženija s povećanim kutom između I. i II. kosti donožja rade se korektivne osteotomije I. kosti donožja, a visina same osteotomije pak ovisi o stupnju deformacije.
Kod starijih osoba uglavnom se ne rade osteotomije nego resekcione artroplastike. Kod teškog oštećenja bazalnog zgloba palca i teške deformacije koji puta indicirano je i ukočenje palca u korigiranom položaju.
Postoperativna imobilizacija ovisi o vrsti operativnog zahvata. Kod nekih zahvata je imobilizacija neophodna, a kod nekih ne. Nakon većine operativnih zahvata osobe su manje više mobilne, a u rijetkim slučajevima kada je imobilizacija potrebna, ona može trajati do maksimalno 5 tjedana. Postoperativna rehabilitacija traje od dva do tri mjeseca.Puno opterećenje stopala pri stajanju i hodu moguće je tek kada kost potpuno zacijeli. Očekuje se potpun povratak svim aktivnostima kroz razdoblje od 3 do 4 mjeseca nakon operacije, kao i nošenje standardne obuće. Iako nije preporučljivo nositi trendovske cipele, ušiljene i s visokom petom, nakon uspješno izvedenog zahvata i to je moguće, no uz napomenu da se s nošenjem takve obuće riskira recidiviranje deformacije.
Najčešće pitanje pacijenata sa haluks valgusom je – hoće li se deformacija ponovno razviti ? Odgovor leži u stupnju deformacije koja je korigirana i vrsti operacijskog zahvata koji je proveden te postignutoj korekciji nakon dovršene rehabilitacije. Od iznimnog je značaja i ponašanje pacijenta nakon operacije kao i odabrana vrsta obuće koju pacijent koristi nakon operacije. Ne preporučuje se nositi uske cipele s visokom petom, već se preporučuje korištenje udobne, mekane i šire obuće s individualno izrađenim ortopedskim uloškom. S obzirom na to da je dio uzroka hallux valgusa osobna, genetska podloga pacijenta i građa vlastitog tkiva, sekundarnom prevencijom – postupcima nakon operacije – može se spriječiti ponovni razvoj deformacije.
IZVOR: https://bilicvision-ortopedija.hr/, https://www.akromion.hr/
SLIKE: pixabay.com
