Svatko se ponekad osjeća tužno ili nesretno, usamljeno ili iscrpljeno. Kod većine osoba takva su stanja prolazna, osjećaji žalosti i tuge slabe i ljudi nastavljaju život na uobičajen način. Ako tuga i žalost potraju i vraćaju se, mogla bi biti riječ o depresiji.
Što je depresija?
Depresija je bolest kao i svaka druga i jedna je od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Njezini uzroci mogu biti raznovrsni, npr. to mogu biti značajne životne prekretnice ili životni stresori. U drugim slučajevima može biti riječ o biološkim i genetskim faktorima koji dovode do kemijskih procesa u organizmu koji utječu na raspoloženje i proces razmišljanja.
Depresija je poremećaj raspoloženja i uključuje različite oblike, a dovodi do značajne promjene raspoloženja, mišljenja, volje i ponašanja.
Neki od simptoma depresije su:
- intenzivna tuga, samosažaljenje i plačljivost,
- osoba se osjeća potišteno, bezvoljno i bespomoćno, često i naglašenog osjećaja krivnje,
- gubi se interes i sposobnost uživanja u ranije ugodnim aktivnostima,
- koncentracija slabi, a donošenje i manjih odluka postaje otežano,
- osoba je umorna i iscrpljena, nedostatne je energije, povlači se iz svog socijalnog kruga,
- pacijenta muči je nesanica ili se pak javlja pojačana potreba za snom,
- apetit postaje ili značajno smanjen ili pojačan,
- često je prisutna tjeskoba i zabrinutost da će se nešto strašno dogoditi,
- ponekad se javljaju razmišljanja “bolje da me nema” koja nipošto ne treba zanemariti jer su možda već prisutna i suicidalna razmišljanja.
U svakom slučaju, posljedice depresije su velika psihološka patnja osobe, narušen obiteljski život i socijalno funkcioniranje, smanjena radna sposobnost i uopće kvaliteta života.
Što možemo učiniti?
Postoji niz aktivnosti kojima ćete pozitivno utjecati na svoje raspoloženje te vratiti osmijeh na lice.
Riješite se negative – donesite čvrstu odluku i promijenite negativne navike koje, ponekad možda i nesvjesno, hrane vašu depresiju. Primjerice, za početak biste mogli odlučiti izaći češće iz kuće, a posebno bi vam koristilo otići na izlet u prirodu.
Ublažite stres – stres teško možemo posve zaobići, no možemo promijeniti svoj stav i reakciju u situacijama koje mogu biti stresne. Primjerice, sjetite se koliko ste teških situacija već riješili – prošle su, proći će i ova, možda je se jednom nećete ni sjećati kao ni mnogih prije nje.
Izbjegavajte negativne okidače – Situacije, ljudi i posao samo su neki od okidača koji utječu na naše loše raspoloženje, a koje treba izbjegavati. Često to nije moguće te je potrebno odvagati prednosti i nedostatke izbjegavanja interakcija. Posao s kojim nismo zadovoljni može biti okidač, ali promjena posla nije uvijek moguća. Zato, prije donošenja životno važnih odluka, treba temeljito razmisliti. Međutim, najvažnija stvar je da pojedinac prepoznaje ono što pokreće njegovu depresiju i trudi se to kontrolirati te izbjegavati što je više moguće.
Naspavajte se – nedovoljna količina sna ima značajan utjecaj na loše raspoloženje, a pojava insomnije, odnosno nemogućnosti spavanja usko je vezana uz depresiju.
Postoji niz tehnika koje će vam pomoći da se osjećate bolje i da dobijete više sna:
- uvedite rutinu spavanja, odnosno odredite vrijeme kada idete spavati i držite ga se svaki dan
- izbjegavajte kontakt s elektronskim medijima (laptop, mobitel) neposredno prije spavanja
- umjesto toga, 30 minuta prije spavanja čitajte knjigu ili nešto drugo što će vas opustiti
- vježbama sporog disanja umirit ćete se i lakše zaspati
Usvojite zdrave navike – Postoji niz aktivnosti kojima ćete pozitivno utjecati na svoje raspoloženje i izbaciti sve tragove depresije. Uz to, osjećat ćete se i izgledati bolje nego ikada. Vježbajte, hranite se zdravo, a svakako recite ne alkoholu i drogama.
Prehrana je važna!
Treba napomenuti da pacijenti koji uzimaju antidepresive moraju izbjegavati ribu iz konzervi, jetru, pivo, crveno vino te parmezan, budući da su to namirnice koje mogu ometati metabolizam lijeka u organizmu.
U većini slučajeva hrana utječe na raspoloženje tako da djeluje na unos i sintezu serotonina u stanicama mozga. Serotonin je neurotransmiter odgovoran za postizanje osjećaja ugode. Namirnice koje djeluju na smanjenje nivoa serotonina čine ljude manje raspoloženima, dok one koje povećavaju endogenu sintezu i njegov ulazak u stanice mozga izazivaju porast raspoloženja kao i lijekovi koji se u tu svrhu uzimaju. Stoga pravilan odabir namirnica može vrlo uspješno djelovati u slučajevima depresije i ponekad čak pomoći da se medikamentna terapija smanji na minimum.
Preporuča se upotreba hrane bogate ugljikohidratima, koji direktno djeluju smirujuće na organizam. Proteini, odnosno pojedini peptidi koji se iz hrane oslobađaju, mogu imati ekscitirajući podražaj na mozak tako da izostaje sedativni učinak. U prehrani oboljelih od depresije treba redovito u svakom obroku biti ugljikohidrata (tjestenina, krumpir, riža, palenta, kruh, žitarice, kolači), med i ne treba se suzdržavati od razumne upotrebe šećera. Tako je dokazano da šalica čaja (matičnjak, đumbir) uvečer, zaslađena žličicom meda pomaže kod depresivnih osoba u lakšem postizanju sna.
Ustanovljeno je nedavno da tvari poput folne kiseline koja se nalazi u tamnozelenom lisnatom povrću i mahunarkama znatno utječe na raspoloženje. Stoga se obrok sastavljen od blitve, špinata, leće, graška, boba, soje uvelike preporučuje na svakodnevnim jelovnicima.
Kod depresivnih osoba vrlo je važna i koncentracija magnezija u krvi, a u kokosu je sadržana velika količina tog minerala. Magnezij se još i naziva antistresnim elementom. Uz magnezij preporuča se i unos selena kojeg ima u morskim plodovima i koštunjićavom voću.
Kada je riječ o kavi, vrlo je teško povući jednoznačnu preporuku jer se pokazalo da je osjetljivost na kofein različita kod depresivnih osoba. Kod nekih pomaže u suzbijanju depresije, dok od drugih ima suprotan učinak. Jedino je za alkohol dokazano da nakon kratkotrajne euforije, koja slijedi neposredno nakon konzumacije, nastupa depresija, te se stoga preporuča izbjegavanje svih vrsta alkoholnih napitaka.
Potražite pomoć!
Posumnjate li na depresiju, ne okrećite glavu – depresija je ozbiljno stanje. Metenjem problema „pod tepih“ zbog straha od reakcije okoline, najgori je potez koji možete učiniti. Dugotrajno stanje depresije predstavlja prijetnju za vaše cjelokupno zdravlje, stoga se nemojte sramiti ili ustručavati potražiti stručnu pomoć.
Kod lakših i srednje teških oblika depresija uspješni su različiti pravci psihoterapije dok su kod teških depresija neizostavni lijekovi. Liječenje depresije često je kombinirano.
Razgovor je moćan alat kojim možemo riješiti većinu problema, ali kad osoba pati od depresije najčešće odbija pričati o tome sa svojom okolinom. Zato razgovor sa stručnom osobom (koju ne poznajemo), može imati vrlo pozitivan ishod.
Stručnjak će kroz razgovor uočiti i identificirati uzroke depresije i pomoći vam naći rješenje za situaciju u kojoj ste se našli, potaknuti vas na pozitivne promjene i probuditi u vama snagu i motivaciju za pozitivne promjene.
https://www.plivazdravlje.hr/centar/prehrana/23/Depresija.html
SLIKE: https://pixabay.com
