Cervikalni sindrom ili sindrom vratne kralježnice je skup simptoma koji karakterizira bol u vratnom dijelu kralježnice i u potiljku, s mogućim širenjem u ramena i u ruke. Bol u vratnoj kralježnici je nakon križobolje drugi najčešći razlog odlaska liječniku. Ukoliko se ne liječi bol u vratnoj kralježnici može postati kronična i dovesti do cijelog niza psihosomatskih poremećaja, narušiti kvalitetu života, te uzrokovati dugotrajnu odsutnost s radnog mjesta. Moderan način života i napredak tehnologije (veći broj ljudi koji sate i dane provode pred računalima i drugim ekranima) donio je epidemiju degenerativnih bolesti kralježnice koje su se ranije javljale kod osoba starijih od 50-60 godina, a danas ih već susrećemo kod osoba od 30 godina. Međutim bolova u vratu nisu sačuvani ni vrlo aktivni ljudi. Oko 15% svjetske populacije pati od ovoga sindroma, odnosno kronične boli u vratu i ona je nešto češća među ženama.

Vratna kralježnica ima višestruku ulogu: da podržava lubanju, prenosi težinu glave, štiti kralježničnu moždinu, krvne žile i živce, i služi kao hvatište mišića i ligamenata koji osiguravaju pokretljivost i stabilizaciju glave.

Vratne sindrome možemo podijeliti u tri skupine:

• Cervikalni sindrom – bol u vratu koja se širi u ramena i lopatice prema prsnom košu. 
• Cervikobrahijalni sindrom – bol u vratu koja se širi prema jednoj ili obje ruke, a ponekad je praćena smanjenim osjetom u rukama.
• Cervikocefalni sindrom – bol koja se iz stražnjeg dijela vrata širi u glavu.

Vratni dio kralježnice je svakodnevno pod povećanim opterećenjem zbog ponavljanog broja neprilagođenih pokreta tijekom rada, održavanja prisilnoga položaja glave i tijela te nepoštivanja ergonomskih principa na radnom mjestu. Ako je narušena neuro-mišićna kontrola dolazi do degeneracije struktura što povećava rizik od ozljeda. Bol u vratnom dijelu najčešće uzrokuju degenerativne promjene na malim zglobovima između kralježaka, osteofiti (rubni koštani trnovi) na trupovima kralježaka, pomak ili poskliznuće kralješka.

Uzroci cervikalnog sindroma su brojni i različiti:

• degeneracije kralježnice,
• manjak tjelesne aktivnosti i vježbe,
• dugotrajno sjedenje na poslu (dugotrajne vožnje),
• loša postura (držanje),
• iskrivljeni položaj tijela u snu,
• trzajne ozljede vrata,
• okoštavanje ili osteofiti,
• spondiloza,
• pomaknuti disk u vratnoj kralježnici
• psihološki stres.

Bol u vratnoj kralježnici je uglavnom dugotrajna tegoba koja iziskuje dosta upornosti i strpljenja. Najčešći uzrok pojave boli u vratu su degenerativne promjene u vratu. Ostali uzroci su traume, loši radni uvjeti te naravno kao i kod većine drugih zdravstvenih stanja – stres. Psihološki stres se smatra jednim od glavnih krivaca za napetost u području ramena i vrata. Kontinuirani stres ima negativan učinak na mišićni tonus koji utječe na samo držanje glave i tijela. Područje vrata je osobito ranjivo jer se u njemu nalaze brojni živčani izdanci.

Postoje i puno ozbiljnija stanja koja uzrokuju bol u vratnoj kralježnici kao što su visoki tlak, povišenje intrakranijalnog tlaka (tlaka unutar lubanje), infekcije (meningitis, encefalitis), ozljede, maligne bolesti… Ta vrsta boli uglavnom naglo nastaje, praćena je i drugim simptomima (glavobolja, povišena tjelesna temperatura, povraćanje) te se širi bol u obje ili jednu ruku ( cervikobrahijalni sindrom). Tada je potrebno javiti se čim prije liječniku.

Simptomi cervikalnog sindroma su:

• bolovi u vratnim mišićima i kralješcima,
• glavobolje i migrene,
• vrtoglavica,
• oštećenje vida,
• zujanje u ušima,
• širenje boli u ramena i ruke,
• miogeloza i grčevi u mišićima,
• parestezije ruku i/ili prstiju (trnci i bockanje),
• hiperstezija (pojačana osjetljivost na dodir)
• poteškoće s gutanjem

Kretnje u vratu su bolne i smanjene. Svaki od simptoma, ako se ne liječi, može uzrokovati zdravstveni problem veći od glavobolje i napetosti u mišićima. Iz njih se često razvije kronična bol u vratu i ramenima koju je teško liječiti.

Liječenje cervikalnog sindroma: kod intenzivne boli potrebno je uzeti analgetik (nesteroidni antireumatici- ibuprofen) jer jaka, akutna bol iscrpljuje imunološki i živčani sustav. Propisuje se mirovanje od nekoliko dana, uz primjenu hladno-toplih obloga, fizikalna terapija ili operacija. Jedna od najboljih metoda liječenja i sprječavanja ovoga stanja sastoji se u prilagođavanju naše radne okoline. Osigurati da se na našem radnom mjestu omogući ravno i uspravno držanje tijela u bilo kojoj situaciji. Također treba izbjegavati naglo i brzo kretanje glave i vrata! Novija istraživanja ne preporučuju strogo mirovanje već umjerenu tjelesnu aktivnost s periodima odmora, bez nošenja tereta, teškog fizičkog rada i vožnje automobila na duže relacije. Dugotrajno mirovanje dovesti će do slabljenja mišića te posljedične nestabilnosti vratnih mišića. Rana aktivacija mišićno-koštanog sustava u vidu terapijskih vježbi i mobilizacije mekih tkiva pozitivno će djelovati na konačni ishod liječenja. Od rekreativnih aktivnosti, kod tegoba povezanih s vratnom kralježnicom, preporučuje se leđno plivanje (glava je u ravnini s tijelom), šetnje i ciljane vježbe. Vježbe za vratne mišiće mogu nam pomoći prvenstveno u podizanju kvalitete našeg općeg zdravstvenog stanja. 

Kao i u većini bolesti, prevencija je jako važna komponenta u zbrinjavanju bolesti. Potrebno je imati dobru pozu tijekom sjedenja i stajanja: ramena moraju biti u ravnoj liniji s kukovima, a uši okomite na ramena. Ako dugo sjedimo, treba raditi češće stanke tijekom kojih možemo izvoditi vježbe istezanja vratnih mišića.

Monitor na kojem radimo trebao bi biti u razini očiju. Koljena bi trebala biti nešto niže nego kukovi. Trebamo koristiti naslonjače za ruke na stolcima. Izbjegavati držati telefon između uha i ramena. Ne bismo trebali nositi teške torbe preko ramena. Za spavanje koristiti mali jastuk. Bilo bi dobro da su nam tijelo i glava u istoj liniji. I za kraj, trebamo znati da pušenje pogoršava bol u vratu.

SLIKE: pixabay.com