Svake godine 3. ožujka obilježavamo Međunarodni dan uha i sluha. Ovaj dan je posvećen podizanju svijesti i poticanju brige o uhu i sluhu. Pozornost se želi skrenuti na gubitke sluha prouzročene bukom, posebno korištenjem slušalica i pametnih telefona, ali i na izloženost glasnoj glazbi na zabavama, u kafićima i noćnim klubovima.
Ovakav rekreacijski gubitak sluha može dovesti do ozbiljnijih posljedica za zdravlje pojedinca. Jedno od najčešćih senzoričkih oštećenja kod čovjeka je oštećenje sluha. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, osobe s oštećenim sluhom čine više od 10 % svjetske populacije.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako više od 466 milijuna ljudi ima ozbiljno oštećenje sluha, od toga 34 milijuna djece.
Ovaj podatak podrazumijeva oštećenje sluha od 40 dB na uhu s boljim ostacima sluha kod odraslih, odnosno 30 dB kod djece. Također, procjenjuje se da je 1.1 milijardi mladih u dobi između 12. i 35. godine u riziku od oštećenja sluha zbog izlaganja buci (slušanje glasne glazbe, preglasne projekcije u kino dvoranama, koncerti, sportska događanja i slično).
U Hrvatskoj oko 10% populacije ima određeni stupanj oštećenja sluha, a godišnje se rodi oko 300 djece s oštećenim sluhom. Ipak 60% oštećenja sluha u djetinjstvu može se prevenirati (komplikacije pri porodu ili u trudnoći, infekcije, korištenje nekih lijekova itd.). Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, broj osoba s oštećenim sluhom kod kojih je utvrđen invaliditet temeljem tog oštećenja je 15.456 u 2020. godini. Također prema Zakonu o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, oštećenja sluha se dijele na gluhoću i nagluhost. Gluhoćom se smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) većim od 81 decibela, dok je nagluhost oštećenje sluha od 25 do 80 decibela.
Glavni uzroci gubitka sluha su kronične infekcije uha, rupture bubnjića, traume uha, nakupine cerumena, urastanje tumora, mehanička oštećenja, genetika.
Glavne poruke Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana uha i sluha su:
- komunikacija i dobar sluh međusobno nas povezuju tijekom cijelog života,
- primjerena i pravovremena intervencija i pomoć osobama oštećena sluha olakšava pristup obrazovanju, zapošljavanju i uspješnoj komunikaciji,
- potrebno je povećati dostupnost rehabilitacijskih postupaka koji pomažu kod gubitka sluha,
- ranu intervenciju se mora učiniti dostupnom kroz zdravstveni sustav.
U svim razdobljima života dobar sluh i komunikacija su važni, osobito u najranijoj dobi. Metoda novorođenačkog probira sluha primjenjuje se odmah u rodilištu kako bi se što ranije uočili problemi sa sluhom. Otkrivanje u ranom djetinjstvu je izuzetno važno zbog pravilnog razvoja kognitivnih sposobnosti.
Problemi sa sluhom mogu se javiti i kasnije. Ako se dijete ne odaziva na poziv, ne reagira na podražaje, ne igra se s drugom djecom – potrebno je ispitati sluh.
Sluh najčešće počinjemo gubiti u kasnim 60-im godinama; kod trećine osoba starijih od 65 godina sluh je oštećen što značajno narušava kvalitetu njihovog života. Izbjegavaju druženja, izoliraju se od okoline, osamljuju. Ako su negativne posljedice smanjenog sluha prisutne dulje vrijeme, ugroženo je mentalno i tjelesno zdravlje starije osobe. Stoga je važno čim ranije potražiti primjerenu pomoć jer se pravovremenom reakcijom može usporiti gubitak sluha. Pravilno postavljena slušna pomagala poboljšavaju komunikaciju kod 90% osoba.
Rekreacijski gubitak sluha

Znanstvenici podsjećaju i da su današnje generacije mladih izložene ozbiljnom riziku od gubitka sluha. Rekreacijski gubitak sluha rezultat je učestale izloženosti buci u slobodno vrijeme prilikom korištenja slušalica i pametnih telefona te preglasnim slušanjem glazbe (obično više od 100 db). Dokazano je da izloženost buci od 85 dB tijekom osam sati, s vremenom uzrokuje gubitak sluha. Jačina zvuka tih uređaja šalje glazbu preko slušalica izravno u naše uho i to tako da više ne čujemo ljude oko sebe ili buku prolazećih automobila i tramvaja, što znači da je preglasno i opasno.
Zujanje u ušima jedna je od posljedica, odnosno jedan od načina na koje se uho reparira i vraća u prethodno stanje.
Cilj obilježavanja ovog dana je privući pozornost državne vlasti, jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i javnosti o važnosti održavanja normalnog sluha, ali i podizanja razine svijesti o problemima i potrebama osoba kod kojih je došlo do njegovog oštećenja.
IZVOR: https://www.adiva.hr/ , https://www.hzjz.hr/
SLIKE: pixabay.com