Cilj obilježavanje Svjetskog dana štitnjače je podizanje svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Inicijator obilježavanja Svjetskog dana bolesti štitnjače je Svjetska asocijacija udruga za bolesti štitnjače (Thyroid Federation International).
Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom godišnjom stopom karcinoma štitnjače u svijetu. Čak 10 slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje. Poražavajući je to podatak na današnji dan – Svjetski dan štitnjače- koji se obilježava svake godine 25. svibnja, u sklopu Međunarodnog tjedna svjesnosti o bolestima štitnjače.
Bolesti štitnjače predstavljaju jedan od najraširenijih svjetskih javnozdravstvenih problema koji zahvaća značajan dio populacije u generativnoj i najproduktivnijoj dobi, osobito žene. Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, utječu na svakodnevni život i aktivnosti, uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života. Svaka treća žena ima čvor u štitnjači, svaka deseta žena pati od nekog od poremećaja štitnjače, pa je hipotireoza danas najčešći poremećaj funkcije štitnjače.
Štitnjača je mala žlijezda smještena na vratu ispod Adamove jabučice. U promjeru ima oko 5 cm, a nalazi se tik pod kožom. Sastoji se anatomski od dva režnja (lijevog i desnog), povezanih sa srednjim tanjim dijelom štitnjače koji se naziva vrat štitnjače (isthmus), tako da cijela štitnjača nalikuje slovu H ili krilima leptira.
Svaka osoba slučaj je za sebe, no ipak se ukazuje na pet glavnih uzroka problema sa šitnjačom: loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza. Za dijagnosticiranje bolesti koriste se: ultrazvuk štitnjače (color doppler ultrazvuk), odnosno cijelog vrata, zatim laboratorijski krvni testovi za otkrivanje poremećaja rada štitnjače, ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači i scintigrafija štitnjače. Postoje i dopunske pretrage koje se mogu koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače, a to su CT i MR štitnjače.
Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Problemi sa štitnjačom mogu biti od manjih, npr. povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, do po život opasnih tumora. Najčešći problemi sa štitnjačom uključuju abnormalnu, premalu ili preveliku proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza, a premalo hormona do hipotireoze. Hipotireoza može uzrokovati dobivanje na težini, umor, gušavost (povećana štitnjača), suha koža, gubitak kose, netolerancija na hladnoću i zatvor.
Hipertireoza može uzrokovati simptome kao što su znojenje, brz tempo otkucaja srca, anksioznost, podrhtavanje, umor, poteškoće sa spavanjem, iznenadni gubitak težine i izbočene oči.
Određivanje antitijela (anti-TPO, anti-Tg) provodi se za ispitivanje uzroka povećane štitne žlijezde (gušavosti), kao praćenje kada drugi rezultati štitnjače (kao što su slobodni ili ukupni T3, slobodni ili ukupni T4 i / ili TSH) pokazuju odstupanja od normalnih vrijednosti.
Prvo se traži ispitivanje protutijela kako bi se pomoglo u dijagnosticiranju autoimune bolesti štitnjače i odvajanje od drugih oblika bolesti štitnjače.
Praćenje hormona štitnjače osobito je važno u trudnoći. Štitnjača utječe na tijek trudnoće i porod te zdravlje novorođenčeta i majke nakon poroda. Poremećaji rada štitnjače mogu imati teške i trajne posljedice za dijete (mentalna retardacija).
Važno je naglasiti da sami možemo utjecati na dugoročno zdravlje naše štitnjače, ali je uz dosta truda i pažnje potrebno promijeniti životni stil. Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu i stvara više energije. Tijekom poslijepodnevnih sati smanjite intenzitet aktivnosti. Usmjerite se na ljude koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na počinak, kako biste odmorili organizam za novi dan.
Uravnotežena prehrana treba biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. Prilagodite se potrebama svoga organizma, jer se one razlikuju od pojedinca do pojedinca i vremenom se mogu promijeniti. Ritam hranjenja također je važno prilagoditi vlastitom bioritmu, a u prehranu uvesti namirnice bogate nutrijentima koji potiču sintezu i pretvorbu hormona štitnjače, poput joda, selena, željeza, cinka i omega masnih kiselina.
Namirnice koje biste svakako trebali uključiti u svoju prehranu, a koje ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje.
Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite unos na dva do tri puta tjedno.
Izbjegavajte šećer, gluten, kvasac, kravlje mlijeko i sve procesuirane namirnice. Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, neki čajevi) te stimulanse kao što su pušenje i alkohol.
Povećajte unos vode jer slab rad štitnjače izravno utječe na metabolizam. Za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje 8 do 12 čaša vode.
Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja. Neučinkoviti načini s kojima često pokušavamo smanjiti posljedice stresa (prejedanja, prekomjerno pijenje kave, redovite konzumacije alkohola i nikotina) ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom.
Iako ne možemo izbjeći stresne situacije, važno je razviti dobre načine suočavanja sa stresom, kako bismo umanjili negativne učinke stresa na organizam. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Važno je i dovoljno spavati, dovoljno vremena posvećivati sebi i svojim potrebama. Važno je i slušati poruke koje nam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Odredite vrijeme koje će biti posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima, koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima.
Promijenite perspektivu i bit ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema.
IZVOR: https://xn--titnjaa-o6a36e.hr/
SLIKE: pixabay.com
