Down Syndrom International (DSI) službeno je odredio 21. ožujak kao Svjetski dan osoba s Down sindromom (WDSD). Taj datum odabran je kako bi označio jedinstvenost Downova sindroma u potrostručenju (trisomiji) 21. kromosoma.
Kromosomi su sićušne nakupine bjelančevina u svakoj stanici ljudskog organizma koje prenose sve nasljedne karakteristike. Na svakom kromosomu nalaze se tisuće gena u kojima su zapisane sve naše nasljedne osobine u obliku DNK. Kromosomi dolaze u paru i u svakoj se stanici nalaze 23 para (ukupno 46 kromosoma). U svakom paru jedan kromosom potječe od majke, a jedan od oca. Na 21. paru kromosoma otkriven je još jedan kromosom viška, umjesto 2 tu se nalazi 3 kromosoma, a u cijeloj stanici 47, umjesto ukupno 46 kromosoma. Takav poremećaj nalazi se kod svakog čovjeka s Downovim sindromom. Nije ga moguće izmijeniti, niti liječiti.
Downov sindrom genetski je poremećaj koji je uzrokovan prisutnošću jednog kromosoma viška. Nastaje u trenutku začeća. Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine genetičar Jerome Lejeune kada je na 21. paru kromosoma otkrio još jedan kromosom viška. Downov sindrom kao naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je još 1866. godine prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem poremećaja u razvoju (mentalni hendikep). Svjetski dan osoba s Down sindromom prvi puta obilježen je u Singapuru 2006. godine.
Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprječava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta. Znanstveno je također dokazano da postoji preko 50 karakterističnih obilježja Down sindroma, a njihov se intenzitet razlikuje od osobe do osobe. Djeca s Downovim sindromom dijele određene crte lica i tjelesna obilježja poput okruglog lica, a plosnatog stražnjeg dijela glave, očiju nakošenih prema gore, većeg jezika i poprečne brazde na dlanu. Djeca s Downovim sindromom rastu sporijim tempom, često su niža od vršnjaka svoje dobi. Kognitivni razvoj često se razlikuje od pojedinca do pojedinca, no većina djece ima blaga do umjerena oštećenja. Djeca mogu zaostajati u govoru, finijim i grubljim motoričkim vještinama, a mogu i sporije sazrijevati s obzirom na emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. Mnoga su djeca ipak sposobna postati aktivni članovi društva i potrebno im je omogućiti brojne rekreacijske, obrazovne i socijalne programe kako bi u potpunosti mogli ostvariti svoj potencijal i postati prihvaćeni članovi društva.
Obilježavanjem Svjetskog dana sindroma Down želi se upoznati i upozoriti na ovaj poremećaj te potaknuti na veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom, potaknuti razumijevanje i nastojanje za poboljšanjem njihovog položaja u društvu. Odgovornost za to leži u nadležnim državnim institucijama, organizacijama civilnog društva i svima nama. Oni su topli, dobrodušni, vedri, veseli, komunikativni, mogu biti kreativni, kopiraju ponašanje svoje sredine. No, međutim čitav život potrebna im je njega i pomoć.
Simbol Dana sindroma Down su šarene čarape jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom kako bi se što bolje integrirali u naše društvo.
SLIKE: pixabay.com
