Ujedinjeni narodi proglasili su 2012. godine Međunarodni dan sreće koji se slavi diljem svijeta 20. ožujka.
Osmislio ga je i utemeljio filantrop, aktivist, državnik i istaknuti specijalni savjetnik Ujedinjenih naroda Jayme Illien kako bi potaknuo i unaprijedio pokret globalne sreće.
Psiholozi sreću najčešće definiraju kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen odnosno dobar.
Ljudska težnja za srećom je univerzalna pa možemo reći da je potraga za srećom temeljni ljudski cilj. Što nas čini sretnima, kako postati i ostati sretan zanima sve ljude, pa tako i znanstvenike.
Izvještaj o svjetskoj sreći
UN svake godine mjeri i uspoređuje sreću različitih zemalja u Svjetskom izvješću o sreći, koje je objavljeno da se podudara s Međunarodnim danom sreće. Svjetsko izvješće o sreći rangira 156 zemalja prema stupnju sreće, a 117 zemalja prema sreći imigranata. UN temelji svoje izvješće na socijalnoj, ekonomskoj i ekološkoj dobrobiti i postavlja ciljeve zemljama koje trebaju postići da povećaju sreću jer smatraju da je sreća osnovno ljudsko pravo.
Proučavanje sreće
Prva povijest studija sreće započela je prije više od 2500 godina kada su veliki filozofi poput Konfucija, Sokrata, Aristotela i Bude i mnogi drugi svoj život posvetili bavljenju ovom temom, utječući na živote bezbrojnih milijuna do danas. Danas je pozitivna psihologija ili znanost o sreći proučavanje onoga što točno čini sretne ljude, a nedavno je došlo do eksplozije interesa za ovo područje.
Jedno od najvećih istraživanja o sreći je započelo 1938. godine na Harvardu. Istraživači prate život iste skupine muškaraca već 80 godina, bilježeći detalje njihovog tjelesnog i emocionalnog zdravlja, zaposlenosti, obitelji i odnosa s prijateljima. Nastavak ove longitudinalne studije planira se i za drugu generaciju odnosno djecu prvotno uključenih muškaraca. Rezultati ovog dugogodišnjeg istraživanja upućuju na to da se sreća prije svega krije u odnosima s ljudima oko nas.
Blagodati sreće
Iako proučavanje sreće nije novi koncept, tek su posljednjih godina psiholozi počeli shvaćati važnost i dalekosežne implikacije pozitivnih emocija. Znanstvenici zaključuju da su ključ dobrobiti čovjeka jake društvene veze i osjećaj svrhe. Drugim riječima, sudjelovanje u stvarima koje su za “veće dobro“ čovječanstva.
Drugi vjeruju da je pozitivno razmišljanje odgovorno za čak 90 posto naših osjećaja blagostanja. To može uključivati ispunjenu karijeru u kojoj je pomoć drugima najvažnija, dobrovoljni rad na poboljšanju zajednice ili sudjelovanje u religiji koja promiče komunalne aktivnosti poput redovitog grupnog bogoslužja.
Znanost o sreći i dalje je možda najcjenjenije područje proučavanja, koncentrirajući se kao i na pitanje kako pronaći ili povećati razinu sreće.
Sreća ne dolazi uvijek sama po sebi, mnogo ovisi o nama samima i onome što svakodnevno činimo te zapravo možemo naučiti kako biti sretni učeći koje aktivnosti su te koje pobuđuju sreću. Naše osobno zadovoljstvo i sreću možemo poboljšati jednostavnim svakodnevnim aktivnostima, usmjeravajući se na ono što volimo i na one koje volimo.
Ljudi koji su sretni imaju tendenciju da žive duže i imaju manje zdravstvenih problema. Doista, sretniji ljudi rjeđe imaju visoki krvni tlak i probleme sa srcem. Jedno ostaje jasno – još moramo puno naučiti o ovom području proučavanja i bezbrojnim blagodatima dobro proživljenog života. Nadamo se da Međunarodni dan sreće može podići još veću svijest o tome i pomoći nam svima da budemo sretni!
Budite odgovorni prema sebi i drugima, želimo vam zdravlje i sreću!
IZVOR: https://www.hzjz.hr/, https://sensa.story.hr/
SLIKE: pixabay.com
