Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače u mnogim zemljama diljem svijeta. Utemeljio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihove probleme. Papa Ivan Pavao II koji je i sam bolovao od Parkinsonove bolesti želio je podići svijest javnosti o potrebama oboljelih a samim time i svijest o unaprjeđenju zdravstvene zaštite za koju je želio da bude dostupna svima bez obzira na dob, spol, rasu i vjeroispovijest.
Svjetski dan bolesnika nije samo dan kada se trebamo sjetiti bolesnih već podsjetnik koliko je svakodnevno teško ne samo bolesnima koji se bore sa svojim bolestima već i svima uz njih. Obilježavanjem ovog dana se izražava i zahvala svima koji svakodnevno nesebično brinu o bolesnima, osobito liječnicima i medicinskim sestrama, te brojnim drugim djelatnicima i volonterima koji nesebično uz human pristup i emocionalnu podršku brinu o potrebama bolesnih.
Cilj Svjetskoga dana bolesnika jest poticanje svijesti o nužnosti primjerene skrbi o bolesnicima, poštivanja njihovih prava i empatije koju svaki od njih zaslužuje. Time se ujedno sve ljude potiče da promisle o vlastitim mogućnostima sudjelovanja u brizi za oboljele.
Niti jedan bolesnik se ne bi trebao osjećati odbačenim ili zaboravljenim!
U posljednje se vrijeme u javnosti dosta raspravlja o pravima pacijenata, stoga evo i nekih osnovnih prava pacijenata u svim postupcima:
1. Pravo na suodlučivanje i pravo na obaviještenost podrazumijeva informiranje pacijenta o mogućnostima medicinskog zahvata (dijagnostičkim, terapijskim) kao i o mogućem ishodu. Pacijent mora biti upoznat sa svim prednostima ponuđenih mogućnosti način kao i svim rizicima pretraga i zahvata te mogućim poteškoćama ako pacijent od predloženih pregleda i zahvata odustane. Uz upoznavanje o tijeku liječenja i preporuke o načinu života primjerenom za njegovo zdravstveno stanje, dužnost je zdravstvenog djelatnika upoznati pacijenta i s njegovim pravima iz zdravstvenog osiguranja. Pravo na dobivanje navedenih informacija ima svaki pacijent, na njemu razumljiv način, obzirom na dob, obrazovanje, invaliditet ili mentalne sposobnosti.
2. Pravo na prihvaćanje, odnosno odbijanje medicinskih postupaka ili zahvata odnosi se na pravo prema kojima pacijent ima pravo odbiti bilo kakvu intervenciju ili terapijski postupak, osim ako bi nepoduzimanje takvog zahvata bilo opasno po život ili izazvalo trajna oštećenja zdravlja. Svoj pristanak kao znak prihvaćanja preporučenog medicinskog postupka pacijent daje potpisivanjem tzv. obrasca suglasnosti. Za osobe koje nisu sposobne dati svojevoljni pristanak potpisivanjem izjave (maloljetna osoba, osoba bez svijesti, osoba s težom duševnom smetnjom te poslovno nesposobna osoba), obrazac suglasnosti potpisuje zakonski zastupnik ili skrbnik.
3. Pravo na povjerljivost podrazumijeva čuvanje podataka o zdravstvenom stanju pacijenta kao profesionalnu tajnu. Podaci se mogu se davati samo onima koje je pacijent za to ovlastio. Također, ti se podaci ne smiju davati osobama za koje je pacijent to zabranio. Pod povjerljivim podacima podrazumijeva se ne samo dijagnoza i zdravstveno stanje, već i boravak u zdravstvenoj ustanovi.
4. Pravo na privatnost odnosi se na poštivanje privatnosti pacijenta. Pri liječenju, a naročito prilikom pružanja osobne njege pacijent ima pravo na uvjete koji osiguravaju privatnost.
5. Pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji podrazumijeva pravo pacijenta na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje.
6. Pravo na zaštitu pri sudjelovanju u kliničkim ispitivanjimapodrazumijeva izričiti pristanak pacijenta za uključivanje u istraživanje. Isto se odnosi i na medicinsku nastavu. Pristanak mora biti pisan i datiran. Pacijent mora potpisati suglasnost za sudjelovanje u određenom znanstvenom istraživanju ili medicinskoj nastavi na temelju preciznih i na razumljiv način dokumentiranih obavijesti o prirodi, važnosti, posljedicama i rizicima ispitivanja. Za poslovno nesposobnog ili maloljetnog pacijenta pristanak daje njegov zakonski zastupnik ili skrbnik.
7. Pravo na pritužbu podrazumijeva pravo pacijenta na žalbu, ukoliko je uočio nepravilnosti u pružanju zdravstvene zaštite. Također, pacijent se zbog povrede svojih prava može obratiti zdravstvenoj inspekciji koja je ovlaštena poduzimati razne mjere pa čak podnositi i prekršajne i kaznene prijave.
Izvor: https://www.stampar.hr/
